Naš županjac DR. SC. DEJAN KOVAČ je prvi Hrvat koji je zaposlen na prestižnom sveučilištu Princeton, školi međunarodnih odnosa Woodrow Wilson, školi koja broji najveći broj nobelovaca uz poznatu čikašku školu. Iako mlad, autor je mnogih znanstvenih radova u međunarodnim časopisima te član American Economic Association i Royal Economic Society – Velika Britanija.
Za Index je komentirao najnoviji skandal u hrvatskoj akademskoj zajednici, onaj s dodjelom počasnog doktorata USKOK-ovom optuženiku i još uvijek aktualnom gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću.
Posljednjih nekoliko dana u medijima se raspravlja treba li gospodin Milan Bandić dobiti počasni doktorat ili ne? Od istaknutih kolega znanstvenika koji su se izjasnili protiv dodjele su posebno proaktivni bili fizičar Ivica Puljak i ekonomist Vuk Vuković. Zanimljivo, s druge strane podrške unutar doktorskog spektra našao se još jedan doktor, ali doktor prava Ivo Josipović. Ja sam, naravno, na strani kolega Puljka i Vukovića iz razloga već nabrojanih u njihovim tekstovima pa da se ne bismo ponavljali pokušat ću osobama izvan znanstvenih krugova objasniti težinu i mjeru ovakvih akcija i posljedice našeg nedjelovanja ako ovo prođe. Ova polemika skriva jedan dublji problem u akademskoj zajednici, problem koji su upravo napravile i produbile vlade HDZ-a i SDP-a, kroz sustavno zapošljavanje svojih kadrova, bez ikakvog merituma, u sve pore našeg društva, uključujući i akademske krugove. Bojim se da ako se ovaj trend nastavi dolazimo u opasnost da će nam neurokirurzi po bolnicama biti mesari s članskim iskaznicama HDZ-a ili SDP-a. Za birokratske poslove stavljanja pečata neće biti toliko velika šteta ako ih radi manje kvalitetan kadar, ali danas-sutra kompleksne medicinske operacije na našoj djeci mogu voditi upravo ti ljudi.
Jako loša praksa koja je krenula devedesetih
Pa krenimo otpočetka. Devedesetih je započela jako loša praksa zapošljavanja na naša sveučilišta i veleučilišta. Negativna selekcija je uvjetovala da si morao biti u HDZ-u ili SDP-u da bi ušao u sustav. Napravljena je atmosfera podjele – ako nisi s nama, s njima si. Jednom kad si stigao u sustavu, dopao bi u ruke svojeg političkog lobija koji je jedini upravljao s tvojom akademskom i “znanstvenom” karijerom. I tako je mlada osoba nakon srednje škole trebala samo ući u određenu političku opciju i mogla je ploviti sustavom do doktorske titule. Danas imate veliki broj visoko rangiranih političkih dužnosnika kojima su napravljene umjetne znanstvene karijere jer su bili dio određenog interesnog lobija. Iz vlastitog iskustva znam da je većina katedri imala pripadnike oba politička pola pa ako određeni profesor ne bi odgovarao, lako se moglo prebaciti kod drugog profesora. Tako da su čak i dekanove nagrade mogle dobiti određene povlaštene osobe.
Nadalje, veliki broj doktorata u RH drži vrlo niske kriterije upravo iz razloga da bi ih svi mogli završiti ili zato da nepovlaštene osobe moraju utkati puno veći trud da bi dobile istu titulu. Još veća tragedija se događa kad dospijete u znanstveno i/ili nastavno zvanje. Kriteriji za napredovanje u zvanju su spuštani toliko nisko da vam u RH publiciranje u Modroj lasti može donijeti docenturu. Radovi se svode na međusobno prepisivanje i prepisivanje od stranih autora, nikakve inovacije. Zanimljivo, dok se cijeli svijet ravna prema međunarodnim standardima znanstvene izvrsnosti, gdje konkurencija gura cijelu znanost naprijed, mi smo se zatvorili u vlastitu čahuru i postavili sami svoje kriterije. To vam je kao da se svi najbrži ljudi na svijetu svake godine natječu na svjetskom prvenstvu na utrci na 100 metara, a prvenstvo Hrvatske se odvija zasebno, ali na 70 metara, tako da svi mogu istrčati utrku.
Prije odlaska na doktorat nisam mogao dobiti posao na Ekonomskom fakultetu, ali sam bio dovoljno dobar da budem prvi Hrvat na Princetonu
Za primjer, prije mojeg odlaska na doktorat u inozemstvo nisam mogao dobiti zaposlenje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ali sam zato bio dovoljno dobar da budem prvi Hrvat na Princetonu i surađujem s nobelovcima. O napredovanju u karijeri odlučuju većinom politički lobiji, ovisno o tome koja struja je na vlasti, tako da pravi znanstvenici, koji su nesvrstani, često budu izbačeni iz sustava ili sami odustanu, što je golema šteta za nas bez obzira na to o kojem znanstvenom polju se radilo. Ili kao prof. Đikić, jednostavno odu iz Hrvatske. Ovo stanje je upravo preslika cijelog trenutnog stanja našeg društva. Ali riba smrdi od glave. I ovo je pogubno za cijelo društvo jer izabrani “znanstvenici” i “stručnjaci” vrše indoktrinaciju cijelog društva na način koji najbolje odgovara njihovom interesnom lobiju. Stavljaju nebitne teme u prvi plan da u pozadini mogu provoditi vlastite agende.
S druge strane, dobiti magisterij, doktorat i/ili zaposlenje na top 50 sveučilištu je golem podvig, kada vam bazu obično rade sveučilišta/veleučilišta koja nisu u top 1000. Veliku razinu ljudskog kapitala morate kompenzirati da biste dobili istu diplomu kao i drugi. Ekvivalent tome nije prelazak iz Dinama u Real Madrid, nego više prelazak iz NK Šokadije iz Babine Grede u Real. Kolege Vuković i Puljak su doktorirali i magistrirali na najboljim svjetskim sveučilištima. Sama činjenica da se na tako dobra sveučilišta uspije upisati je velik uspjeh, a završiti ih je potpuno novi level. Potpuno mi je jasan njihov stav jer sam prošao isti križni put i znam koliko je rada uloženo da bi se dobila doktorska titula, a onda vas se na kraju dana stavi u isti koš s Milanom Bandićem. A počasni doktorat su nekad dobivale osobe poput Nikole Tesle.
Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović – predsjednici doktori
Naš bivši predsjednik Ivo Josipović u intervju za N1 na pitanje bi li podržao prijedlog davanja počasnog doktorata Milanu Bandiću kaže: “Ne bih bio protiv ako je to način. Bandić je time napravio dobro za Sveučilište i Grad Zagreb.” Pod time misli na zgradu koju je Muzička akademija nakon 100 godina konačno i dobila. Zašto bi to bilo u rangu pothvata nobelovca Vladimira Preloga? Zato što je iskoristio novce koje porezni obveznici uplaćuju u proračun da napravi jednu običnu zgradu? Po toj logici, možemo onda i drugim gradonačelnicima dati počasne doktorate jer uvjeren sam da su i oni izgradili po koju zgradicu za svojih mandata. Ono što me više brine u ovoj priči je da je Ivo Josipović profesor kaznenog procesnog prava te da njegove riječi nose određenu težinu, a dodijelio bi počasni doktorat osobi koja je prošla nekoliko prekršajno-kaznenih procesa.
Za razliku od Ive Josipovića, naša trenutna predsjednica je i studentica doktorskog studija, što je činjenica koju mi je neugodno spomenuti kolegama s inozemnih institucija jer prije svega ne bi vjerovali. Ovim potezom je još jednom dokazano da nismo u istom prostorno-vremenskom kontinuumu kao i ostatak svijeta.
Prvo, teško je vjerovati da ne postoji sukob interesa kada je osoba predsjednik i istovremeno na doktoratu. Drugo, ili nešto ne valja s doktoratom ili s predsjedničkom pozicijom. Moji dani na doktoratu su bili učenja po 12-16 sati dnevno i tako pet godina doktorata. Kao i u slučaju Milana Bandića, na ovaj način se podcjenjuje sve druge doktore znanosti u RH ili one koji to namjeravaju postati. Pobogu, izabrani ste da štitite naše interese, a ne da gazite po njima.
U moralnoj državi predsjednica ne bi ni pomišljala upisati doktorski studij
Da se nalazimo u moralnoj državi – zaboravimo na zakonsku regulativu koja je nevaljana i to im omogućava – predsjednica ne bi ni pomišljala upisati doktorski studij, a Milan Bandić bi odbio počasni doktorat. Ali čini mi se da je ovo samo jedna u nizu mojih SF priča.
Razlog zašto ovo iznosim je taj što vjerujem da u RH ima poštenih ljudi i znanstvenika za koje se treba boriti. Očito postoji strah od podizanja glasa protiv ruke koja ih hrani, ali ako šutimo, kakvu ćemo Hrvatsku ostaviti našoj djeci? Srce me boli kad vidim da su sve Hrvate uhvatili apatija i manjak vjere u bolje sutra. Ne dajte se, mi Hrvati smo poznati da se nikad ne predajemo.
Potrebne reforme visokog školstva:
1. Uvođenje vaučera za participaciju privatnog sektora
2. Uvođenje doktorskih studija na engleskom jeziku
3. Minimalna kvota od 50% stranih predavača na doktorskim studijima
4. Minimalna propisana razina Impact factor po Web of Science za napredovanje u zvanju
5. OBAVEZNO jedan član doktorske disertacije s top 50 sveučilišta
6. Uvođenje full time doktorata
index.hr
