Postoje najave da će se raspisivati i novi javni pozivi za gradnju domova za starije (Foto: Marija Lešić Omerović)
Prijavitelji su, kaže župan, mogli biti gradovi i općine, ali interesa nije bilo. Županija bi im bila partner u projektu
ŽUPANJA
U 11 gradova i sedam općina koji su u projekt ušli u partnerstvu sa svojim županijama, u sljedećih će nekoliko godina biti sagrađeno 18 novih centara za starije, a osigurat će dodatne smještajne kapacitete za oko 1800 kreveta. Povećat će i broj korisnika izvaninstitucionalnih usluga, poput usluge boravka, poludnevnog boravka, prehrane, pomoći u kući za nešto više od 4500 korisnika. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donijelo je krajem rujna odluku o financiranju projekata gradnje i opremanja centara, a potpisani ugovori vrijedni su gotovo 160 milijuna eura. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) osigurano je 50 milijuna eura nepovratnih sredstava, a ostatak će namaknuti lokalne i regionalne vlasti te država. Što se tiče Slavonije, ugovori su potpisani s gradovima Pleternicom i Našicama te općinama Vrpolje i Voćin. Na javni poziv za dodjelu financijskih sredstava nijedna prijava nije stigla iz Grada Zagreba, Varaždinske i Vukovarsko-srijemske županije, i to je jedina slavonska županija u kojoj se neće graditi centar za starije.
Tko je zakazao?
Stanovnici najistočnije županije, u kojoj postoji velika potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima za stare i nemoćne, zatečeni su i neugodno iznenađeni izostankom interesa i pitaju se čiji je to propust i kako je moguće da nitko nije odlučio iskoristiti raspoloživa nepovratna sredstva za ulaganja u javne domove. Zamoljen za komentar, vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić odbacuje odgovornost Županije objasnivši da ona nije mogla biti prijavitelj projekta. Tko je u ovom slučaju zakazao i zbog čega s toga područja nije bilo prijava upitali smo Marija Adamovića, pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb VSŽ-a. Objašnjava da su uvjeti javnog poziva raspisanog 22. prosinca 2022. bili takvi da su prijavitelji mogli biti samo općine i gradovi, dok bi županija u toj priči sudjelovala kao partner jedinici lokalne samouprave koja bi se javila na poziv. Dodaje da su obavili razgovore s lokalnim jedinicama, ali ni jedna od njih nije bila zainteresirana za suradnju oko konkretnog projekta i zajedničke prijave na javni poziv. Glavnim razlogom zbog čega se gradovi i općine nisu odlučili biti prijavitelji pročelnik smatra njihov fiskalni kapacitet i bojazan oko održivosti toga projekta. Među njima je, napominje, bilo određenih nedoumica tko bi bio osnivač te ustanove, tko bi njome upravljao i kako će sve to funkcionirati.
Potrebe su velike
– Nismo imali ni elemenata ni načina da prisilimo neki grad ili općinu da kao prijavitelj sudjeluje na javnom pozivu. Nudili smo i pomoć naše razvojne agencije i resornog odjela, ali, nažalost, nismo uspjeli iskomunicirati tu temu. Potrebe postoje, one su definitivno velike, ali, nažalost, u ovu priču nismo ušli – kazao je. Dodaje kako postoje određene najave da će se raspisivati i novi javni pozivi. Radit će se projektno-tehničke dokumentacije i revidirati neke postojeće, pa bi se, ustvrdio je pročelnik, na nekom novom natječaju možda pojavila i Vukovarsko-srijemska županija, koja na prošlome nije mogla biti prijavitelj. Bitan će biti javni poziv i uvjeti prijave. Podsjeća da je Županija osnivač triju domova za stare i nemoćne. U Vinkovcima je kapacitet 210 korisnika, u Vukovaru 110, a u Iloku 185.
– Zaista ulažemo znatna materijalna sredstva u te domove i cijene su zasigurno među najnižima u Hrvatskoj. Županija ih održava na razini pristupačnoj za umirovljeničku populaciju – zaključuje Adamović.
OKO 1000 OSOBA ČEKA NA SMJEŠTAJ U DOM
O listama čekanja za smještaj u domove, kaže pročelnik Adamović, nezahvalno je govoriti jer na njima su i osobe koje do daljnjeg žele živjeti u vlastitome domu, pa se one sada malo čiste i filtriraju. Prema njegovim saznanjima, u Vinkovcima je na listi čekanja do 600 osoba, u Vukovaru ih je oko 300, a broj prijavljenih potencijalnih korisnika doma u Iloku kreće se oko 100. U planu je, kaže, proširenje kapaciteta doma u Vukovaru čime bi se osigurao dodatni smještaj za bar još 110 korisnika. Riješeno je zemljište i imovinsko-pravni odnosi, slijedi izrada dokumentacije i ishođenje dozvole.
BRANITELJSKI DOM
Država najavljuje i gradnju braniteljskih domova, u kojima će se skrbiti o braniteljima u starosti ili kad im je zdravlje toliko narušeno da trebaju njegu. Za najistočniju županiju, koja ima velik broj branitelja, to će puno značiti, rasteretit će liste čekanja za smještaj u domove.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr