“ŠIŠARKA” LANI PROIZVELA 50.000 TONA – Žele veću potrošnju peleta u Hrvatskoj

ŽUPANJA – Nedavni boravak u Vukovarsko-srijemskoj županiji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić iskoristio je za obilazak pogona županjske Šišarke kako bi se upoznao s poslovanjem najvećeg proizvođača peleta u Hrvatskoj i razgovarao s vlasnikom Mijom Ćoškovićem o mogućnostima povećanja potrošenje tog ekološkog energenta na domaćem tržištu. Ne šteti zdravlju, ne zagađuje zrak, vrlo je ekonomičan, a gorka je istina da hrvatski proizvođači drugim državama omogućuju jeftinije grijanje i čistiji zrak.

Ne osjećaju konkurenciju

– Ne samo za nas peletare nego i za sve drvoprerađivače u Hrvatskoj najveći je problem sirovina i moramo ga rješavati dodatnim naporima, ulagati u prijevozna sredstva i kupovati piljevinu i drvne ostatake sa svih pilana koje posluju u bližoj okolici. Naša tvrtka nema problema s plasmanom, svu proizvedenu robu prodamo, najviše u Italiju, a nešto malo u Bosnu, Makedoniju i zanemarive količine u Sloveniju. Imamo čak i avansne uplate, ali mislim da to nije najveća poanta proizvodnje peleta, nego kad bi se i taj pelet iskoristio kod nas za proizvodnju toplinske energije – kaže direktor i vasnik Mijo Ćošković, napomenuvši da se u posljednje vrijeme i na domaćem tržištu osjeća potražnja za peletom.- Na tržištu se pojavljuje i dosta manjih proizvođača u Hrvatskoj koji pokušavaju plasirati svoj proizvod, međutim, mi ne osjećamo nikakvu konkurenciju. Vinkovačka Spačva od nas je udaljena 30-ak kilometara, oni također imaju veliku proizvodnju, ali moram reći da je naš pelet, iz Šišarke, zahvaljujući kvaliteti koju ima, stvarno tražen – kaže Ćošković.- U 2017. godini napravili smo 50.000 tona peleta, u prvih šest mjeseci ove godine 25.000 tona,i to je neki kontinuitet proizvodnje koji držimo i koju možemo opslužiti sirovnom. Za jednu tonu peleta potrebno je 1,7 tona kubičnih drvne mase. Mi drvo ne prerađujemo nego ga samo osušimo i sprešamo i stavimo ga u manji volumen – pojašnjava.U Šišarki je 32 zaposlenih, tvornica radi 24 sata dnevno, bez prekida, jer bi svako novo pokretanje pogona zahtijevalo velike troškove. Županjskim peletom opskrbljuju se i pojedine škole u Osječko-baranjskoj županiji, zgrade šumarija i neki drugi javni objekti. Za škole u Vinkovcima dogovorno se nisu ni javljali na natječaj, prepustili su da ih peletom opslužuje vinkovačka Spačva.

Peći pojeftinije

Cijena peleta u Šišarki iznosi 25 kuna za vrećicu od 15 kilograma, a isplativost korištenja tog energenta, napominje Ćošković, ovisi o više faktora. Tu veliku ulogu igra dobra izolacija objekta koji se zagrijava, a država upravo i potiče energetsku obnovu stambenih i javnih objekata kojima sufinancira zamjenu stolarije i stavljanje fasade. U takvim je objektima i potrošnja energenata manja. Što se tiče plina i električne energije, korištenje peleta je od 40 do 20 posto jeftinije. Cijene peći za pelete, koje su zapravo i najveća investicija za onoga tko se odluči grijati “zelenim” energentom visoke kalorijske moći, u početku su skakale u nebo, ali konkurencija je s vremenom učinila svoje i sada su došle na prihvatljivu razinu. Kreću se od približno 4.500 kuna za najmanju peć na ispuhivanje, koja je dovoljna za stotinjak kvadrata prostora, pa do 30-ak tisuća kuna za peći koje se koriste za centralno grijanje, ovisno o tome što tko želi.- Ministar je bio zadovoljan viđenim, nije imao predodžbu o tome da je to takav pogon, sve je automatizirano. Prikupio je informacije i očekujemo da će se naš pelet ipak više pokušati instalirati u škole, domove zdravlja i druge javne ustanove, da se u vezi s tim nešto pokrene i napravi. Nešto se događa, ali to nije dovoljno. S tim smo upoznali i ministra jer se na temelju potrošenje peleta kao obnovljivog izvora energije mogu povući i određena sredstva iz Europske unije – zaključuje Mijo Ćošković.

peletI kao strateški interes RH

Klaster proizvođača peleta od Vlade RH tražio je da se proizvodnja tog energenta proglasi strateškim interesom za RH. Peleti su kruto biogorivo proizvedeno iz biomase i dva kilograma peleta imaju jednaku energetsku vrijednost kao jedna litra loživog ulja. Ćošković ističe da su peleti znatno povoljniji i ekonomičniji energent od fosilnih goriva i cilj je omogućiti da više peleta ostane i plasira se na domaćem tržištu jer je riječ o izvoru energije velike dodane vrijednosti. Za to je, naglasio je, potrebna potpora državnih institucija i građana.