Radi se doduše o ljudima koji bili evakuirani nekoliko dana, ali njima kuće nisu uopće bile poplavljene. Na sastanku na kojem su bili predsjednik HCK dr. Josip Jelić, izvršni predsjednik Robert Markt, Hrvoje Lucić, načelnik općine Gunja, Ivica Sep, načelnik općine Vrbanja, Jakša Šestić, načelnik općine Drenovci i Stjepan Abramović, pročelnik jedinstvenog upravnog odjela općine Drenovci zaključeno je kako treba doraditi popis ljudi s poplavljenih područja s kojim raspolaže Hrvatski Crveni križ.
– Već sutra će Županijska komisija za popis šteta dostaviti točan popis oštećenih kuća. Od MUP će se zatim zatražiti popis osoba s prebivalištem u poplavljenim općinama na dan 16. svibnja 2014. godine i onda će se ti popisi usporediti s popisom raseljenih osoba s kojime raspolaže Hrvatski Crveni križ i u prisutnosti Komisije u čijem će sastavu biti 3 osobe iz Hrvatskog Crvenog križa i načelnici općina proći će se kroz sve popise i definirati konačni i relevantni popis prema kojemu će Hrvatski Crveni križ vršiti isplate. Za sve sporne slučajeve Komisija će zasebno zasjedati i donijeti odluku ima li osoba pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći u iznosu od 4.000,00 kn po članu kućanstva, kako je odlučio Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa.
Želja svih je da se isplate obave što je ranije moguće i uz usuglašene kriterije jer je i Hrvatskom Crvenom križu i načelnicima općina bitno da novac ne bude isplaćen nikome tko na to nema pravo, te da se onemoguće malverzacije.
Načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić procjenjuje da pravo na jednokratnu pomoć ima najviše 5 do 5,5 tisuća ljudi u županjskoj Posavini, a sve bi moglo biti jasnije u srijedu ili najkasnije u četvrtak kada je zakazan slijedeći sastanak. Iz HCK je jučer priopćeno kako je prijepor s gospodinom Lucićem izglađen, jer je on “izrazio žaljenje zbog izjava koje su proteklih dana bile prenošene u medijima po kojima je u afektu zbog osobnog animoziteta s jednim djelatnikom HCK, cijeli Hrvatski Crveni križ nazvao bahatom organizacijom”.
Svi govore o novcu koji su skupili građani, a što je do sada dala država?
Kako bilo, prošla su eto i 42 dana otkako je područje istočne Slavonije pogodila poplava katastrofalnih razmjera, a oni kojima je pomoć najpotrebnija još nisu dobili ni lipe. Iako u početku nitko nije shvaćao težinu nesreće, sada je jasno da je jedan dio Hrvatske gotovo uništen za dugo godina: živote desetak tisuća ljudi odnijela je vodena stihija a štete se mjere u milijardama kuna. I zato je teško shvatiti da sustav savršeno funkcionira kada neki građanin ima neplaćenu prometnu kaznu ili kasni s plaćanjem komunalija pa ga država pronađe u tren oka.
Međutim kada ljudi u prirodnoj nepogodi poput ove izgube ono što su doslovce cijeli život stvarali, danima i tjednima nitko ne zna ni kako se zovu ni gdje točno žive. Upravo to se dogodilo sa spiskovima stanovnika iz Rajevog Sela, Gunje, Račinovaca, Bošnjaka, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Posavskih Podgajaca i drugih opustošenih mjesta u državi koja je obećala da će učiniti baš sve da pomogne unesrećenima u Slavoniji.
Podsjetimo. Vlada se obvezala obnoviti sve kuće koje su stradale u poplavama. Novcem iz državnog proračuna trebale bi se obnoviti sve obiteljske kuće i objekti namijenjeni za stanovanje na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije. Premijer Milanović je obećao da će se u obnovi Hrvatska osloniti na vlastite snage, a iz EU, što dobijemo.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Vlada je zadužila za povlačenje novca iz europskih fodova i međunarodnih organizacija, te za koordinaciju aktivnosti u svrhu korištenja tih sredstava. Osim toga država bi građanima s poplavljenih područja trebala platiti izradu svih novih osobnih dokumenata, subvencionirati tri mjeseca 50 posto plaće zaposlenika onih tvrtki koje ne mogu raditi, HEP bi trebao financirati provjeru ispravnosti instalacija.
Hrvatske ceste Vlada je zadužila da osiguraju 100 milijuna kuna interventnih sredstava za sanaciju poplavama uzrokovane štete na javnim i nerazvrstanim cestama. Riječ je isključivo o županijskim i općinskim cestama, a Hrvatske ceste će iz svojih redovitih sredstava sanirati državne ceste.
Također država se odrekla 25 posto naknade za zakupnine, naknade za dugogodišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup ribnjaka i naknade za koncesije za ovu godinu. Obećana je i pomoć poljoprivrednim proizvođačima, pa bi na teret proračunske zalihe Ministarstvo poljoprivrede trebalo nadoknaditi štetu za izgubljeni stočni fond sa oko 200 poplavljenih farmi.
Isto tako država se obvezala pomoći i poljoprivrednim proizvođačima na tim područjima u provedbi sjetve te im osigurati potreban poljoprivredni repromaterijal (sjeme, gnojivo i gorivo). Stanovništvu poplavljenih područja iz robnih rezervi Vlada je namijenila 1.500 komada poljskih ležajeva, jastučnica, jastuka, deka, vreća za spavanje te u hrani s oko 1,5 tona svinjetine, tonu junetine, 11,65 tona mesnih konzervi, 3 tone ribljih konzervi, 10.000 komada suhih obroka te više od tisuću komada dječjih obroka.
Pa nema HCK popise ljudi nego MUP
No zadnjih dana se o tome ništa ili malo govori. Pomoć države je postala sporedna tema i uglavnom se govori o 62 milijuna kuna koje su požrtvovnošću i nesebičnošću građana Hrvatske prikupili, a koje su završili na bankovnom računu i oročenoj štednji. Upravo je nevjerojatno da se ni mjesec i pol dana kasnije ne zna tko je zapravo trebao napraviti popise ljudi. Može se prihvatiti argument da je Crveni križ nesposobna organizacija, koja je tek na pritisak javnosti donijela odluku o podjeli 4.000 kuna stradalima u poplavama.
No osim Crvenog križa koji se pokazao nedoraslim situaciji i tragediji, upravo je iritirajuće čuti ministra policije kako tvrdi da “država s tim nema nikakve veze”, jer je od 15. lipnja povukla svoj Stožer iz Županje, te predala stvari na upravljanje županijskom stožeru, kao i općinskim stožerima u poplavljenim mjestima.
Međutim, upravo je Ostojić taj koji u svojoj evidenciji ima baš sve građane Hrvatske, njihova prebivališta, adrese, imena, kontakte i sve ostalo na temelju čega se bez problema u svako doba dana i noći, nekome može uručiti kaznu ili sudski poziv. No ova situacija s Crvenim križem kao da je naručena za Milanovićevu vladu koja je obećala brda i doline, a već je na samom početku pokazala kako će se odnositi spram ljudi koji su u trenu izgubili baš sve.
Vladajući bi trebali dobro razmisliti prije negoli krenu prebacivati odgovornost na druge. Zbog vlastite nesposobnosti, ali i svih ljudi kojima nisu dovoljno pomogli u nevolji, a obećali su.
dnevno.hr