DRENOVCI/ŠID – U Šidu, u susjednoj Srbiji, potpisan je sporazum između Općine Drenovci i Općine Šid o pokretanju zajedničke inicijative za otvaranje graničnog prelaza Račinovci – Jamena. Potpisali su ga općinski načelnik Jakša Šestić i predsjednik Skupštine Općine Šid Velimir Ranisavljević.
Sporazumom se inicira otvaranje novog graničnog prelaza Račinovci – Jamena, koji je, kako se navodi, potreban zbog obostranog demografskog opstanka, poticanja ekonomskog razvoja i sigurnog reguliranja granice Republike Hrvatske i Republike Srbije. Sporazum će biti upućen na postupanje vladama dviju država.
Godinama upozoravaju
– Potpisivanje sporazuma inicirali su čelnici susjedne Općine Šid, kojima je granični prijelaz Račinovci – Jamena od vitalnog značenje – ističe i podsjeća da su na drugoj strani Vukovarsko-srijemske županije, na vukovarsko-iločkom području, prometni koridori potpuno otvoreni i pogranični prijelazi prema Srbiji već odavno u funkciji. A desna strana granice u dužini od 28 kilometara, od Lipovca prema selima u Cvelferiji, odnosno od autoceste A3 do rijeke Save, zaboravljena je i tu nije napravljeno ništa u vezi s tim.
– Inicijativu ćemo sada uputiti na najvišu razinu dviju država i očekujemo da ga predsjednici i vlade Hrvatske i Srbije najozbiljnije razmotre i zajednički krenu u dogovore oko otvaranja ovog graničnog prijelaza – kaže Šestić. To je, napominje, stanovnicima Srbije najkraći put do Brčko Distrikta i podsjeća da su tom linijom prije rata redovito prometovali autobusi od Beograda do Brčkog. I predsjednik Skupštine Općine Šid Velimir Ranisavljević također je ukazao na nužnost otvaranja prijelaza, koji će mještanima ne samo te općine nego i šire puno značiti i svakako oživiti to pogranično područje.
– Sustavno smo zapostavljeni i prometno izolirani i svih ovih godina nakon rata niti jedna vlada niti itko od naših saborskih zastupnika nije smatrao niti smatra potrebnim izboriti se za ovaj kraj i ove ljude. Istočni dio županjske Posavine je među najnerazvijenijim područjima u Hrvatskoj, nemamo ni kilometra kanalizacije, nema nas nigdje, ni u kakvim programima ni razvojnim projektima, izostale su sve poticajne mjere države za ovo naše pogranično područje. Nema kome sve nismo pisali, ali nas očito nitko ne čuje, i to će, bojim se, imati vrlo velike posljedice što se tiče odljeva stanovništva i pražnjenja pograničnog prostora, a to nikako nije dobro – kaže načelnik Šestić.
Napominje da su Strošinci i Račinovci, koji graniče sa Srbijom, nakon rata odsječeni i postali slijepo crijevo Hrvatske. Unatoč izgrađenim cestama koje ondje postoje još od Marije Terezije, u tim je selima kraj puta i dalje se može. Putnicima ne preostaje drugo nego okrenuti se i vratiti nazad jer u susjednu državu se ne može. Mještani Jamene, Strošinaca i Račinovaca prije rata bili su oslonjeni jedni na druge. Družili su se i posjećivali, a puno je i miješanih brakova u tim selima. Od centra Račinovaca do centra Jamene ima deset kilometra, a od Strošinaca do Jamene samo nekoliko kilometara. Zbog nepostojanja pograničnog prijelaza, pokušaji prelazaka granice bili bi ilegalni. Da bi jedne druge posjetili, danas moraju prijeći 80-ak kilometara preko najbližeg međudržavnog graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije Bajakovo – Batrovci.
Prijelaz bi Cvelferiji bio žila kucavica
Stanovnici Cvelferije ističu da bi prijelaz Račinovci – Jamena bio žila kucavica za to pogranično područje. “Svakog 15. u mjesecu u Šidu se održava veliki vašar i čak 75 posto automobila hrvatskih su registracijskih oznaka, ima ih iz cijele Slavonije. Slično je i u Rumi svakog 3. u mjesecu, redovito odlazimo tamo, razgledavamo, tržimo. Najveći problem, posebice ljeti, kilometarske su kolone na Bajakovu, što bi se riješilo otvaranjem novog prijelaza. On bi nas izvukao iz prometne blokade i nakon 20 godina konačno bismo prodisali”, kažu mještani.
Marija Lešić Omerović
