Izgradnja savskog nasipa 1760-ih omogućila je znatan gospodarskog napredak u poljoprivredi jer vode više nisu uzrokovale velike štete na poljoprivrednim površinama. Ipak kjuč u razvoju Županje bio je skelski prijelaz preko Save prema turskoj Bosni. Prijelaz je omogućio razvoj trgovine a Županja postaje značajno lokalno prometno središte. Več krajem 18 stoljeća stvorene su osnovne pretpostavke za kasniji prosperitet Županje.
Tijekom 19. stoljeća Županja polagano napreduje, iskorištavaju se šume, uspostavlja se parobrodsko pristanište, dolaze trgovci i obrtnici, grade se prve tvornice. Županja postaje sjedište kotarske oblasti i sjedište lokalnih državnih institucija. Preseljenjem kotarskog suda iz Bošnjaka, Županja potpuno i definitivno preuzima primat i postaje središnje mjesto ovoga djela slavonske Posavine koji će se kasnije nazvati „ županjska Posavina“.
Županja – i selo i varoš
Narodne novine od 23.08.1890. donose zanimljiv članak o Županji. Prvi dio članak opisuje proslavu rođendana cara Franje Josipa II. upriličenog 20.8.1890. godine. Proslava je bila svečana, u predvečerje proslave cijela je Županja rasvjetljena „običnim, bengalskim i električnim svjetlom“, a svirala je i glazba. Sutradan ujutro županjce je probudila glazbena budnica i paljba mužara1, grad je bio urešen zastavama „sa državnim i hrvatskim bojama“. U nazočnosti mnoštva služena je svečana sveta misa. Popodne je priređen opći banket za građanstvo na kojem se prikupljao novac za siromahe i medicinski fakultet, a sve to u čast rođendana njegovg carskog i kraljevskog veličanstva.
Drugi dio članka posvećen je Županji i Županjcima.
O Županji; „Županja je prilično čisto, zdravo, obrtno mjesto.“I selo i varoš“ kako pjesma kaže, varošica ne. Ima u njoj svih uvjeta za ugodan život; nije skupo, ima obrta, prometa, trgovine, tvornicah. Tu su kotarska oblast, financijalna straža i povjereništvo, solarski ured, oružništvo, obćinski ured, parobrodska stanica, pošta i brzojav.“
Za županjce, a osobito za županjski Komunlalac, od posebnog su značaja slijedeći citati; „Uz to je u Županji velika čistoća, ulice su široke, a kuće i dvrišta prostrana, te vrtovi i šljivici oko dvorištah“ „ Županja se neprestano razvija i poljepšava jer su ljudi imućni, dobroćudnin i poslušni….“
Autor članka dalje promišljanja o mogućnostima razvoja turizmu u Županji. Jedna od ideja je uređenje javnog kupališta i parka, predlaže se čak i uređenje prekosavske Basutske kao izletišta za županjsko građanstvo i goste.
„Trgovci i njihovi agenti posjećuju naš često. U ovaj par ima u Županji puno stranih gostiju, kao u kakvom kupalištu: ima djakah, profesorah, svećenikah, činovnikah, vojnikah i častnikah. I Županja bi doista mogla još postati liječilište, da se ispod parobrodske stanice načini velika , ukusna i udobna kupaonica sa svim nuždnim aparatima, kao što ih ima u drugim hladnim kupatilima, da se s ove strane odmah pored Save preko nasipa stvori krasan park, a prieko na bosanskoj strani šumica i ada uredi.“
O sadržaju ondašnje „vanpansionske ponude“ treba razmisliti i danas.
„Posjetnikom ne bi dugo vrime bilo; razgledali bi tvornicu tanina ili bi se provozali po okolici, otišli bi u Bošnjake, najveće selo u Sriemu, samo 5 kilometera od Županje, u Gradište i Štitar, samo nekoliko kilometra daleko, prieko u Bosnu, u Orašje i rmk. samostan u Tolisi. Sve je to blizu i za izlete udesno.“
O javnom redu i miru i vladavini prava govori samo jedna rečenica. U takvom stabilnom okruženju Županja je imala sve preduvjete za napredak;
„ Sigurnost osoba i imetka je potpuna“
O seoskom, poljodjelskom, lice Županje;
„Ove je godine sve dobro urodilo, te će se pučanstvu, ako budu ciene, dobro isplatiti trud i rad a načelnik gosp. Benaković neće se morati puno mučiti utjerivanjem poreza.“
O „društveno odgovornoj kompaniji“, rečeno suvremenim riječnikom PR-a, i ideji participacije u lokalnim poslovima te potpomaganju lokalne zajednice doniranjem sredstava za razvoj govori slijedeći isječak iz članka;
„a uz to tvornica tanica, „The Oak extract Company Limited“ daruje svake godine na poljepšanje mjesta po 1000 for. Lani je darvala i 2000 for. za poplavom postradale.“
Takva praksa dobrodošla je i danas. Vrijednosti donacije za poljpšanje mjesta usporediti ćemo sa onodobnom cijenom konja koja je iznosila cca 25 forinti po grlu.
1Paljba mužara često se spominje u zapisima iz prošlosti , bila je nezaobilazni dio proslava , svečanost i obilježavanja važnih događaja. Ta tradicija se nažalost izgubila. Bilo bi zgodno kada bi Županja obnovila tu staru tradiciju, možda uz serežane. To bi se moglo ostvariti u suradnja sa tvrtkama koje posluju u gradu.
Izvori: Narodne novine od 23.08.1890.g.članak; U Županji 20. kolovoza.(Dopis), str.3.
Mato Dominković
