Na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu Europski parlament je i formalno potvrdio rezultat pregovora o Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije. Rezultat je to dugih pregovora kako bi se ta praksa konačno zabranila.
– Prije šest godina, kada sam počela raditi na problemu različite kvalitete proizvoda, činilo se nevjerojatnim da ćemo danas imati zakon o zabrani te prakse koja je duboko nepravedna. To je rezultat šest godina uvjeravanja, istraživanja, izvješća i preporuka. Nitko više neće moći tvrditi da primjerice Hrvati ili Bugari baš eto žele manje zdravu hranu, deterdžente koji slabije peru ili pak tehniku koja je lošije kvalitete, rekla je u govoru na plenarnoj sjednici hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Video: Zabrana različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije
Ona je, podsjetimo, provela prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište koje je pokazalo kako je trećina proizvoda na našem tržištu niže kvalitete, a često skuplja. Nakon njenih rezultata, HIPP je odlučio povući manje zdravu dječju kašicu s našeg tržišta. Borzan je potom postala izvjestiteljica Europskog parlamenta za različitu kvalitete hrane te je s kolegama uspjela privući 800 tisuća eura za europsko istraživanje.
– Za milijune građana Europske unije ovo je iznimno emotivna tema jer smo se osjećali kao građani drugog reda, i to s pravom! Ovim zakonom Parlament pokazuje da nema podjele na istok i zapad i da smo svi jedna Europa. Možda nismo svi isti, ali svi moramo biti ravnopravni – istaknula je Borzan.
TRI PITANJA
Borzan: Građani se bune s pravom zbog programiranih kvarova Kako se proizvođači ne bi domislili novih načina za varanje potrošača, u Direktivi je jasno propisano da će se dvije godine nakon stupanja na snagu ponovno raditi analiza tržišta i provjeriti je li potrebno još nadopuniti zabrane. – Na tome sam inzistirala – pojasnila je.
Povjerenica Europske komisije Vera Jourova je u svom govoru zahvalila zastupnicama Olgi Sehnalovoj i Biljani Borzan koje su gurale ovo pitanje kada za njega nije bilo sluha. Obećala je i da će pogurati njihov pilot projekt kojim bi Komisija bolje financirala nacionalna tijela zadužena za provođenje ovog zakona kako bi što bolje zaživio u praksi.
Navodimo razlike s testiranja iz 2017. godinef
Sirup jeftiniji od šećera
U Zagrebu su Coca-Colu radili s glukozno-fruktoznim sirupom, a u Berlinu sa šećerom saharozom.
Njemački je bolje prao
Arielov prašak za rublje iz Njemačke bio je puno učinkovitiji pri pranju na 40 stupnjeva. Naš je bio i skuplji.
Manje povrća
Krumpir i mrkvu sadržavala je Hippova kašica koju su prodavali u Njemačkoj, a kod nas samo mrkvu i mnogo više riže.
Skuplji 110 posto
Nije bilo razlike u kvaliteti čipsa Pringles original, ali jest u cijeni. Kod nas je bio više nego dvostruko skuplji.
Otkošteno meso nije meso
Kod nas su hrenovke Wudy bile jeftinije nego u Njemačkoj, ali su bile od sirovine koja se ne zove meso.
Cijena viša 46 posto
Kvaliteta konzervi tunjevine Rio Mare bila je ista, ali u Hrvatskoj je bila 46 posto skuplja nego u Njemačkoj.
Tuširali smo se skuplje
Nije bilo razlike u kvaliteti Niveina gela za tuširanje, ali isto pakiranje kod nas je bilo 56 posto skuplje.
Više zamjene za kakao
U Njemačkoj je Milka imala jedan emulgator, a kod nas soja lecitin i E476, koji rabe kao zamjenu za kakao.
U Hrvatskoj su bili kvalitetniji
Bolji u Hrvatskoj nego u Njemačkoj bili su samo Haribo gumeni bomboni s okusom kole. Bili su i 39 posto skuplji.
Manje mlijeka
Nutella je u Njemačkoj sadržavala samo obrano mlijeko, a u Hrvatskoj i sirutku u prahu. Kod nas je bila 28 posto skuplja.
Kakvoća ista, cijena slična
Špageti Barilla bili su iste kvalitete kod nas i u zemljama na zapadu Europske unije, a i razlika u cijeni bila je zanemariva.
Plaćali smo puno više
Čak je 79 posto skuplja bila pasta za zube Colgate u hrvatskoj nego u Njemačkoj. Kvaliteta je bila jednaka.
vecernji.hr/24sata.hr