U pogonu Družbe meso crne slavonske svinje

Proizvodnja polutvrdih i tvrdih sireva prema provjerenoj, tradicionalnoj recepturi toga kraja trebala se vratiti u Babinu Gredu, a osim domaćega opskrbljivati i tržište Austrije, Njemačke, Švicarske… Tamošnja Mini mljekara Družba d.o.o., trebala je oživiti proizvodnju, a kao jedinoj iz Slavonije, u travnju 2019. odobrena joj je i potpora iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 7.412.500 kuna za opremanje objekta u svrhu prerade mlijeka. No ta će sredstva ipak ostati neiskorištena.

Neiskrišten potencijal
Vlasnik Družbe, poznati babogredski poduzetnik Pavo Barić, kazao nam je da je odustao od projekta zbog nemogućnosti dogovora s poslovnim partnerima iz Zagreba s kojima je trebao zajednički realizirati investiciju. Planirana vrijednost ulaganja bila je 42 milijuna kuna koje su, uz dobivenu potporu, trebali osigurati dijelom iz vlastitih i dijelom iz kreditnih sredstava. Od investicije u mljekarstvu Barić je odustao, ali pogon Družbe u Babinoj Gredi koji je sagradio još prije 25 godina, kada se iz Njemačke odlučio vratiti u svoje rodno selo i ušteđevinu uložiti u obiteljski posao, ipak neće zjapiti prazan. Preradu mlijeka i proizvodnju sira ondje će uskoro zamijeniti prerada mesa od crne slavonske svinje iz domaćeg uzgoja. Naime, prije nekoliko godina Barić se uz mljekarstvo upustio u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala i da nije dovoljno iskorišten, a mogao bi oživiti Slavoniju. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu, i ondje je trenutačno oko 500 jedinki.

Oživiti šljivike
Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Pogon mini mljekare u Babinoj Gredi uz određene preinake prilagodit će potrebama prerade mesa, čiju kvalitetu kupci sve više prepoznaju i koje, uvjeren je Barić, ima budućnost. Ondje će u početku zaposliti četvero – petero ljudi.

– Tehnološki projekt je izrađen, HACCP je završen, papirnato je sve riješeno i sada sve to šaljem u ministarstvo – kaže Barić. Uz vlastiti uzgoj, organizirat će i kooperantsku proizvodnju.

– Radit ćemo s ljudima koji žele iskoristiti svoje šljivike i ondje držati 50 do 100 komada crnih slavonskih svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači isključivo domaći uzgoj. Mi ćemo ih otkupljivati po poštenoj cijeni, prerađivati i plasirati na tržište – ističe. Plan je godišnje preraditi bar 1500 svinja. Radit će tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, butove će odvoziti i sušiti u Dalmaciji, a prema kupcima će ići i s programom svježeg mesa.
Na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu Barić se 2018. okitio zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda.

Marija Lešić Omerović

Glas-Slavonije.hr