DRENOVCI – Načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić (HDZ) pozdravlja novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je u primjeni od 1. siječnja 2018. i koji je osnažio lokalne proračune osiguravši im puno veće porezne prihode. No smatra da u dijelu fiskalnog izravnanja nešto treba mijenjati. Nezadovoljan je koeficijentom koji Ministarstvo financija primjenjuje u strukturi izračuna fiskalnog izravnanja koji nije jednak za gradove i općine, čime se, upozorava, onemogućuje ravnopravan razvoj jedinica lokalne samouprave.- Ne može se nekoga privilegirati u odnosu na druge i to se treba ispraviti. Stanje mora biti ujednačeno kako bi sva djeca u Hrvatskoj imala iste uvjete, mogla pohađati vrtić, predškolu, imala jednako kvalitetno školovanje, stipendije i sve drugo – upozorava. Zakonom je, naime, definirano da općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
Fiskalni kapacitet
Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine odnosno grada te prihoda od prireza koji bi pojedina općina ili grad ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza po stanovniku. Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jest petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina odnosno gradova te prihoda od prireza koje bi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza po stanovniku svih općina i gradova, koji se uvećava za 50 posto.Razlika kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i njihove referentne vrijednosti pomnožena s ukupnim brojem stanovnika pojedine lokalne jedinice čini iznos sredstava potreban za fiskalno izravnanje do pune referentne vrijednosti za svaku općinu, grad i županiju. Takvom raspodjelom prihoda od poreza na dohodak cilj je smanjiti nejednakost fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i omogućiti ravnopravno osiguranje prihoda za obavljanje njihovih zakonom propisanih poslova. Mjera koja se koristi za prikaz fiskalne nejednakosti jest Ginijev koeficijent, a kreće se u rasponu od 0 do 1, pri čemu nula označava potpunu jednakost, a 1 potpunu nejednakost.Na temelju sadašnje raspodjele prihoda od poreza na dohodak i pomoći koje dobivaju Ginijev koeficijent za općine iznosi 0,38, za gradove 0,61 i za županije 0,41.
Proračunski korisnici
– Smatramo da bi koeficijent između općina i gradova trebao biti ujednačen. U Ministarstvu su pri izračunu fiskalnog izravnanja polazili od toga da gradovi imaju više proračunskih korisnika od općina. To jest činjenica kod nekih manjih općina koje nemaju ni vrtić, knjižnicu, muzej, ni komunalno poduzeće, poduzetnički inkubator… Ali veće općine sve to imaju i onda se javlja problem jer nemate iste prihode, prema fiskalnom izravnanju dobivate osjetno manje i gradovi su tu u velikoj prednosti. U situaciji su, primjerice, da mogu davati stipendije svim studentima, a općine to ne mogu. Nemaju toliki fiskalni kapacitet da mogu udovoljiti svim potrebama – ustvrdio je Šestić. Napominje da svaka jedinica lokalne samouprave ima iste obveze prema svojim građanima.- Gradovi u ovom trenutku dobivaju puno više i oni su priviligirani, a upravo iz ovih nerazvijenijih krajeva stanovništvo masovnije odlazi. Prazne se i manji gradovi, ali u posljednjih 20-ak godine ruralni krajevi su se strahovito ispraznili. Svi građani žele iste uvjete života, nema roditelja koji ne želi da mu dijete pohađa vrtić, da ide u predškolu, uči strane jezike i to ljudima treba omogućiti – zaključuje Šestić.
Podcjenjivanje dijela stanovništva
“Ne možete imati dvostruke kriterije, jedan za gradove, drugi za općine”, upozorava Šestić. Za primjer navodi Općinu Ivankovo i grad Otok. Imaju podjednak broj stanovnika, ali za njih se primjenjuju različiti kriteriji. “U Hrvatskoj imamo jedan paradoks gdje se smatra da netko treba imati više od drugoga, što je izvan pameti i takav pristup nije dobar. Različitim kriterijima dio stanovništva se podcjenjuje i doista ne razumijem kakav to sadržaj ili program građani u općinama ne moraju imati u odnosu prema onima koju žive gradovima”, ističe. Smatra da nije rješenje u Slavoniji razvijati samo gradove.
Novac u razvoj
Općine koje nemaju proračunske korisnike, a samim tim ni troškove, zadovoljne su i svaki im je prihod dobrodošao. Šestić ističe da se novac od fiskalnog izravnanja treba koristiti u svrhu razvoja jer dizanje kvalitete života u svim lokalnim jedinicama treba biti prioritet.
što traže? – jednaki kriteriji za raspodjelu novca
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
