Toplina proizvedena iz Babogredske elektrane se – baca

Nekoliko dana nakon što je naš list objavio priču o elektrani na biomasu tvrtke Uni Viridas u Babinoj Gredi, koja od države, a zapravo iz džepa svih potrošača, neopravdano dobiva visoku, poticajnu otkupnu cijenu struje, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je, kako neslužbeno doznajemo, u Babinoj Gredi prvi put od izdavanja rješenja za rad postrojenja krajem 2015. godine obavila nadzor te zaključila ono o čemu smo pisali – da elektrana nema dovoljan toplinski konzum koji bi opravdavao visoku otkupnu cijenu struje.

U HERA-i tu informaciju službeno ne potvrđuju, ali niti ne demantiraju, odgovarajući nam samo kako su u postupku provjere i analize izvješća o ostvarenju godišnjih planova Uni Viridasa. Ne demantiraju da su bili u terenskom nadzoru, kao ni to da toplinski konzum u Babinoj Gredi ne opravdava poticajnu cijenu struje.

Korekcija poticaja
Podsjetimo, riječ je o kogeneracijskom postrojenju na drvnu biomasu (sječku), koje proizvodi električnu i toplinsku energiju, i koje je od HERA-e rješenje za rad dobilo na samom kraju 2015. godine. Tim je rješenjem postrojenju omogućeno da državi prodaje svu električnu energiju koju proizvede, po poticajnoj cijeni – triput višoj od cijene struje na tržištu. Na račun toga je Uni Viridas, u čijem je suvlasništvu bivša manekenka Sunčica Lalić, u 2016. godini uprihodio 74,3 milijuna kuna, no da bi imao pravo na poticajnu cijenu, trebao je i najmanje 50 posto proizvedene toplinske energije korisno utrošiti na neki toplinski konzum – grijanje staklenika ili nešto slično. Iz HERA-e je našem listu i u prvom navratu, međutim, zatajeno koliko je toplinske energije lani u Babinoj Gredi proizvedeno, kao i to koliko se te topline korisno utrošilo, odnosno opravdava li ta potrošnja poticajnu otkupnu cijenu električne energije.

Iz nekoliko dobro upućenih izvora doznajemo da je HERA nakon našeg napisa izvidjela situaciju na terenu te ustanovila da kogeneracija nema dovoljno toplinskog konzuma. U tom je slučaju HERA dužna tvrtki oduzeti status povlaštenog proizvođača, ili mu pak naplatiti razliku između isplaćene poticajne cijene i prosječne proizvodne cijene električne energije u toj godini, u ovom slučaju 2016. U HERA-i ne navode hoće li išta od toga učiniti no znakovito napominju kako će »nakon provjere i utvrđivanja postignute ukupne godišnje učinkovitosti za kogeneracijsko postrojenje u Viridas Biomass donijeti odgovarajuće rješenje na kraju upravnog postupka«. Ovisno o rezultatima ukupne godišnje učinkovitosti za 2016. godinu, a sukladno odredbama tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, napominju, provest će korekciju poticajne cijene za 2017. godinu.

Upravni postupak
»Kao što smo vas informirali u prijašnjim odgovorima, HERA je u postupku provjere i analize izvješća o ostvarenju godišnjih planova proizvodnje za 2016. godinu koje je dostavilo trgovačko društvo Uni Viridas d.o.o. Ponavljamo da se radi o upravnom postupku koji još nije završio, te ne možemo iznositi informacije, podatke i pojedinosti do završetka postupka. Dakle, ne radi se o ‘zatajivanju’ podataka, kako nas neopravdano i kontinuirano javno prozivate, već se radi o upravnom postupku koji je u tijeku«, poručuju iz HERA-e, zaboravljajući, međutim, da su nam već ranije nakon opetovanih upita ipak dostavili podatak o količini proizvedene električne energije u Babinoj Gredi u 2016. godini.

Prema tom podatku, kogeneracija je proizvela 66.316 MWh električne energije, dok im je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), koji otkupljuje struju, isplatio 74,3 milijuna kuna. Uzme li se u obzir da je poticajna cijena za ovo postrojenje prema pravilnicima za 2016. godinu iznosila jednu kunu za kilovatsat, to znači da je proizvedeno 74.000, a ne 66.316 MWh električne energije, kao što navodi HERA, što bi onda značilo još i više proizvedene topline. Čak i da je u pitanju samo 66.312 MWh struje, pojašnjavaju upućeni stručnjaci, to znači da je u Babinoj Gredi proizvedeno najmanje dvostruko više toplinske energije, dakle barem oko sto tisuća megavatsati, od kojih je najmanje polovica morala biti i korisno utrošena, a ne bačena u prazno. Primjera radi, cijela Rijeka za grijanje i zagrijavanje vode treba oko 50 tisuća magavatsati energije, što znači da bi toplina iz Babine Grede bila dovoljna za zagrijavanje više manjih slavonskih gradova.

Plaćanje u prazno
Postrojenje u Babinoj Gredi jedno je od ukupno 1.294 postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora – sunca i vjetra, biomase i drugih, a od kojih je država dužna preuzeti svu proizvedenu energiju te je plaćati po triput višim cijenama od onih na tržištu konvencionalno proizvedene energije. Tim je proizvođačima samo u prošloj godini isplaćeno preko 1,5 milijarde kuna poticajne cijene, za što se novac prikuplja od svih potrošača kroz naknadu za obnovljive izvore. Ona trenutačno iznosi tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu, no uskoro će poskupjeti na 7,5 lipa jer nema dovoljno novaca da bi se namirilo sve proizvođače.

HERA, iako regulatorno tijelo za tržište energije, međutim, nije smatrala potrebnim da izađe na teren prilikom donošenja rješenja za rad kogerenacije u Babinoj Gredi, kako bi ustanovila imaju li toplinski konzum koji će zadovoljavati kriterije za visoku otkupnu cijenu struje. Na teren su izašli tek nakon napisa našeg lista, no što su tamo službeno otkrili, ne žele sada otkriti i javno. Općenito su dosad bili u samo 35 nadzora kod povlaštenih proizvođača, iako ih ima gotovo 1.300, što znači da će naknada za obnovljive izvore građanima i tvrtkama poskupjeti iako se ne zna što se na terenu zapravo događa, odnosno što zapravo plaćamo, i plaćamo li – u prazno.

Izvor: Novi list