Danas vam predstavljamo kraći putopis nedavne posjete Veneciji.
Veneciji prilazimo morem, tmuran je i kišovit dan, u daljini se naziru kupole venecijanskih crkava. Grad u daljini, u izmaglici, kao da lebdi ponad mutne plavkasto-bijele vode lagune. Djeluje upravo nestvarno, kao fatamorgana.
Na suženom djelu lagune gradi se golema potopna brana za obranu drevnoga grada od velikih plimnih valova. Jedan takav upravo se provalio lagunom i potopio dio grada. Ništa novo. Iskrcavamo se na Slavenskoj rivi. More se povlači i cijedi preko ulica nazad u lagunu. Na rivi sabiru morsku travu. Nanovo se postavljaju štandovi sitnih trgovaca prepuni suvenira i kojekakvih drangulija. Još jedna “ acqua alta“ je prošla.
Tik do rive srce je Venecije, na ulazu dva golema stupa, na jednom je lav simbol sv. Marka Evanđeliste zaštitnika grada i simbol cijele aristokratske venecijanske republike. Prelijepa Duždeva plača, crkva sv. Marka i njen zvonik u produžetku veliki trg sv. Marka omeđen arkadama impresivnih javnih zgrada. Razgranata trgovina donosila je „serenissimi“ goleme prihode. Venecijanska aristokracija razmetala se bogatstvom i luksuzom čime je pokazivala i moć. No u luksuzu i bogatstvu uživao je uski vladajući sloj.Tegobni životi, krv, znoj i patnja bezbrojni potlačeni ugrađeni su u temelje ovoga prelijepog grada. Koliko je samo veslača na galijama skončalo prikovano za vesla veslajući do smrti a tijela im bacana u more. Sjedinjeni sa morem, plimom i solju provaljuju u lagune i nagrizaju temelje i zidove mučiteljice Venecije. Da, čini se da cijeli grad neumitno i nezaustavljivo propada. Budućnost s klimatskim promjenama i porastom razine mora krajnje je neizvjesna.
Mletačka republika ( po naški ) je u svoje zlatno doba bila neizmjerno bogata i moćna spremna i ratom zaštititi svoje trgovačke interese. Križarska vojska uz pomoć Mlečana i njihovih brodova 12. travnja 1204. osvojila je slavni Konstantinopol, prijestolnicu nekada moćnog Bizanta. Nakon što su križari probili moćne zidine tri je dana trajalo pljačkanje i ubijanje. Najvrijednije blago tadašnjega kulturnog svijeta osvajači su podijelili među sobom ili barbarski uništili. Posljedice velike pljačke i danas su vidljive u Veneciji. Divovski brončani konji, ukradeni s carskog hipodroma, jedan su od najpoznatijih ukrasa crkve sv. Marka. Isto tako u kut crkve ugrađena je skulptura rimskih tetrarha izrađena u prekrasnom smeđem mramoru. Unutrašnjost crkve sv. Marka ostavlja bez daha, kroz slabo svjetlo u unutrašnjosti trepere prohujali vjekovi. Umjetničko remek djelo, čedo pravoslavne bizantinske i zapadne latinske umjetnosti i arhitekture.
U IV. križarskom ratu lukavi mlečani ponudili su križarskoj vojsci prijevoz svojim brodovima. Kako križari nisu imali dovoljno novca da to plate, ponuđeno im je da za mletačke interese osvoje hrvatski grad Zadar. Križari su taj podli ugovor ostvarili ognjem i mačem. Kraljica Jadrana, Vladarica mora mogla si je priuštiti nekoliko ratova sa golemim Osmanskim carstvom ( Kandijski, Morejski i dr.).
„Serenissima“ kako je venecijanska aristokracija tepala svojo republici prevodi se kao „presvijetla“ i rjeđe kao „prejasna“. Meni je ovaj drugi draži, nekako je pompozan i primjeren aristokratskoj nadmenosti i njihovom položaju u društvu kojeg su stvorili i njime vladali.
Pored sve kritičnosti ipak je Venecija sjajan primjer ljudske ustrajnosti i zajedničkog rada. Organizirana zajednica izbjeglica izgradila je veličanstveni grad na blatnjavim lagunama Jadrana, kroz stoljeća mukotrpno napredovala i stvorila prelijepi grad kojem se i danas možemo diviti.
Mato Dominković, 21-22 prosinac 2019.