Rano proljeće godine gospodnje 1888. donijelo je po tko zna koji puta velike nevolje stanovnicima sela uz Savu. Sava, nabujala od otopljenoga snijega i proljetnih kiša, provalila je nasip i razlila se potopivši gotovo sva sela u blizini.
To nije bilo ništa novo, stari nasip nije bio dovoljno čvrst i visok kako bi izdržao silnu količinu vode koja je protjecala Savom pa je često popuštao.
Štete nisu uvijek bile iste, ovisno o visini savske poplavne vode i brzini kojom se ona povlačila. Narodne novine od 7. travnja 1888. godine donose gotovo nevjerovatnu vijest iz poplavljenoga Štitara. Pošto se Sava nije povlačila u korito, niži djelovi mjesta bili su već neko vrijeme pod visokom vodom. Temelji i konstrukcija stambenih i gospodarskih zgrada, tada građene većinom od drva, polako su popuštali pod pritiskom vode. No, događaj koji se zbio na Veliki četvrtak, 29. ožujka 1888. godine pokazuje kako jedna nesreća ne dolazi sama i kako uvijek može biti gore.
Taj dan zapuhao je snažan vjetar i podigao tako velike valove koji su, zajedno sa vjetrom, udarali u zgrade i do temelja porušili mnoge od njih te naposljetku sve odnijeli. Članak na sreću ne donosi vijesti o stradavanju ljudi i stoke, zasigurno su se sklonili na sigurnija, viša mjesta gdje voda nije bila tako visoka.
Šteta je bila velika, potpuno je uništeno mnogo zgrada. Šteta u pojedinih gospodara kreće se od 20 do 350 forinti. Za usporedbu ćemo uzeti cijenu pšenice iz toga vremena koje se kretala cca 7-8 forinti za 100 kg 1 2. Prava katastrofa, pitam se kako li su ljudi to podnosili?. Valjda su svikli, poplave i nedaće koje su one donosile bile su dio života uz veliku, hirovitu rijeku.
Izgradnjom prvoga obrambenog nasipa 1760-ih, plavljenja su ipak prorjeđena, kako li je tek bilo prije toga kada je Sava znala plaviti i više puta godišnje. Članak “Štete od polave“ donosimo u izvorniku.
Mato Dominković
Izvor; Narodne novine od 07.04.1888., članak; (Štete od poplave).
