RAJEVO SELO – Pčelar Zvonimir Pavelić iz Rajeva Sela koji pašari u svome voćnjaku u blizini savskog nasipa, suočen je s velikim pomorom pčela – od 31 pčelinje zajednice, ostao je bez njih 30. Nakon velike najezde stršljena 2018., prošle godine uslijedila je prava invazija osa koje su napale pčele. Kraj prosinca i početak siječnja bili su pogubni i došlo je do pomora. Glavni uzrok vidi u izvođenju radova na rekonstrukciji savskog nasipa, koji su počeli na ulazu u Rajevo Selo.
- Moj je pčelinjak tik do savskog nasipa, a ondje traju megaradovi na proširenju trupa nasipa. Bageri, damperi, kamioni, dozeri, buka, vibracija… Ogromne količine prašine, naslaga na krovovima, po travi, usjevima, voćnjacima… Užas! – priča Zvonimir. Dodaje da su neposredno pokraj njegova pčelinjaka, u krugu od 30 do 50 metara, izvođači radova koje su angažirale Hrvatske vode napravili pet zemljanih rampi kojima se ulazi i spušta niz nasip. Ondje je radio i jež-valjak koji zemlju nabija vibracijom, nastaju enormne količine prašine, vozi se pjeskovita zemlja, kamen, a Hrvatske šume su uz korito rijeke i uz nasip iskrčile brojne topole i vrbe, tisuće kubika trupaca su se, kaže, cijelo ljeto i jesen izvozile.
- Zbog tih radova i uvjeta, kojima je uništeno i prirodno stanište osa, ostao sam bez pčelinjaka – ogorčen je.
O svome je slučaju preko društvenih mreža izvijestio i nekoliko grupa pčelara, a pomor pčela prijavio je i nadležnoj Veterinarskoj ambulanti. Strahovao je da mu ose možda nisu prenijele američku gnjiloću pčelinjeg legla, pošast koja se pojavila u susjednoj BiH, jer bi u tom slučaju morao iskopati rupu, sve košnice zapaliti, zatrpati vapnom i zemljom i zaboraviti na pčelinjak. Obavljenim uzorkovanjem u laboratoriju četiri uzorka iz pčelinjaka od njih pet bila su pozitivna na varou (nametnik koji napada medonosne pčele). To mu je pak bilo olakšanje jer utvrđeno je da nije riječ o bolesti i moći će obnoviti pčelinjak. O svemu je obavijestio pčelarsku udrugu i Pčelarski savez. Od veterinarske inspekcije tražio je odgovor tko treba zaštititi pčelara kada mu netko svojim činjenjem upropasti pčelinjak, a on odgovornim smatra Hrvatske vode, no u izvješću o postupanju oni su, napominje, u samo jednoj rečenici naveli da nisu nadležni za postupanje u vezi sa sanacijom savskog nasipa.
- Kako Hrvatske vode mogu dobiti građevinsku dozvolu za više od 200 kilometara gradilišta uz nasip gdje će se provoditi radovi a da nisu preko Ministarstva poljoprivrede ili Saveza provjerili koliko je košnica u ugroženom području u blizini savskog nasipa. Treba provjeriti koliko pogubno na pčelinjak djeluje situacija gdje 30 metara od košnice radi valjak od 15 tona. Na to nas nitko nije upozorio i pitanje je koliko će još pčelara proći kao i ja – pita se Pavelić.
Smatra da su u Hrvatskom pčelarskom savezu, kao podršku i logistiku, trebali preko pašnog povjerenika ugroženim pčelarima naći alternativnu lokaciju, platiti seljenje košnica, evidentirati ih kao seleće pčelare i kada se radovi na nasipu završe i situacija stabilizira, vratiti pčele i račun ukupnih troškova koje su imali u tome razdoblju ispostaviti investitoru, u ovom slučaju Hrvatskim vodama. Agenciji za plaćanja u poljoprivredi podnio je odštetni zahtjev pa će, kaže, vidjeti koliko će to ozbiljno shvatiti i što će sve tražiti u prilogu.
- Neka angažiraju relevantne stručnjake koji će doći izmjeriti razinu buke, vibracije i sve ostalo i donijeti zaključak može li u takvim uvjetima pčelinjak preživjeti. Hrvatski pčelarski savez trebao bi stati iza mene, neka netko bude arbitar i procijeni štetu, to treba biti podrška i posao struke u pčelarskom savezu – ističe.
U financijskom smislu tržišna vrijednost proizvodne pčelinje zajednice je stotinjak eura, ali tu su i prinosi meda po košnici koji su izostali.
Izgubio sam i saće, cvjetni prah, propolis s kojima radim, a u situaciji pojave raznih virusnih oboljenja i nametnika velik je rizik obnova pčelinje zajednice jer nitko vam ne može jamčiti da je ona zdrava – ističe. Prosječna proizvodnja meda po zajednici je 30-ak kilograma, a u dobrim godinama količina je veća. Pavelić sada mora pronaći novu, alternativnu lokaciju, kupiti nove pčelinje zajednice, seliti ih, obilaziti, što zahtijeva poprilično troškova i vremena, a to je godinama radio u svome dvorištu.
Dodaje da je zbog izvođenja radova na nasipu cijelo selo u prašini, da kućanstva koja žive u blizini nasipa više nemaju ni voćnjaka ni vrta.
U TIJEKU MODERNIZACIJA SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKEIz Hrvatskih voda na upit Glasa Slavonije pojašnjavaju da su u listopadu 2018. potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za modernizaciju lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške ukupne duljine 236,7 kilometara. Projekt je vrijedan 369.744.025,15 kuna, a EU sufinanciranje iznosi 314.282.421,37 kuna. Nacionalni udio osiguravaju Hrvatske vode. Projekt predviđa provedbu hitnih “no regret” mjera povećanja sigurnosti nasipa i zaobalja izgradnjom zaobalnih bermi s plošnim drenovima i servisnim putovima na dionicama dužine 172,5 km. Riječ je o ukupno 21 dionici.
“Dionica na koju se odnosi upit je dionica CS konjuša – Topola, dužine 21,25 km. Vezano za Vaš upit o našem saznanju o stanju pčela odnosno o šteti koju je pretrpio pčelar možemo kazati da je 25. siječnja gospodin Zvonimir Pavelić obavijestio nadzornu službu investitora o stanju njegovog pčelinjaka”, ističu. Napominju da su 17. svibnja 2019., u povodu pete godišnjice katastrofalnih poplava u Cvelferiji, svečano otvoreni radovi, postavljena je gradilišna ploča kao i informativne ploče na pet lokacija u obuhvatu cijelog zahvata, a jedna od njih i u naselju Gunji.HRVATSKE VODE: PROVEDENI SVI POSTUPCIU Hrvatskim vodama ističu da je prije početka izrade projektne dokumentacije izrađena sva potrebna okolišna dokumentacija i provedeni svi propisani postupci. Izrađen je Elaborat zaštite okoliša i izdano Rješenje koje navodi da je zahvat prihvatljiv za okoliš i prirodu uz poštivanje propisanih mjera. Ministarstvo zaštite okoliša izdalo je suglasnost na projektnu dokumentaciju. Ishođeni su propisani posebni uvjeti javno-pravnih tijela, pa tako i od Ministarstva poljoprivrede, Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije koje je prije ishođenja građevinske dozvole također dalo suglasnost na projektnu dokumentaciju. Isto je učinilo i Ministarstvo zdravstva. “Zakonska regulativa odnosi se samo na propisane razine buke koje se odnose na ljude, a ne i na životinjski svijet. Dakle, provedeni su svi propisani postupci i procedure te se na gradilištu primjenjuju propisane mjere zaštite”, zaključuju.
Marija Lešić Omerović
Glas-Slavonije.hr