Od trenutka kada je Sava probila nasipe u županjskoj Posavini i doslovce potopila Gunju, Rajevo selo, Račinovce, Strošince, Posavske Podgajce i Drenovce, hrvatska je vlada dala bezbroj obećanja. Samo na posljednje dvije sjednice (u srpnju) donijela je šest programa obnove te nekoliko odluka o pomoći i saniranju tih područja.
No, svi koji ovih dana odu na područja županjske Posavine mogu se uvjeriti kako su planovi jedno, a stvarnost nešto potpuno drugo. Naime, zadnjih dana u Gunji i okolnim, najteže pogođenim mjestima nema nikoga osim samih stanovnika koji rade koliko mogu, a od najavljene obnove za sada – ni stroja. S vremena na vrijeme “zaleti” se netko poput zagrebačkog gradonačelnika, donese neku pomoć, ali vrijeme prolazi i ne budu li do jeseni građani mogli u svoje stare ili nove domove, sve bi moglo dočekati i sljedeće ljeto.
Bandić osramotio Vladu
Stanovnici poplavljenih područja tako još uvijek čekaju konkretnu pomoć države. Crveni križ je doduše počeo dijeliti novac, ali njega su ionako prikupili hrvatski građani, a vlada spora i nesposobna kakva već je, još uvijek nije uspjela krenuti u realizaciju obnove iako je prošlo dva mjeseca od katastrofe, pa trenutno na Gunjanima političke poene skupljaju neki drugi.
Primjerice, dok je Vlada u petak tek donosila odluku o nabavci bijele tehnike za postradale, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u Gunju je dovezao 70 hladnjaka. I obećao idući tjedan još toliko, a usput se politički naslađivao nemoći sadašnje Vlade.
– Vlada i ministri bi ovdje trebali biti po cijele dane, spavati pod šatorima ako treba, a premijer bi dva puta mjesečno trebao održavati sjednicu vlade iz Gunje. Da sam na mjestu premijera ne bi se ni vraćao u Zagreb dok sve ne bude završeno. Jasno je da oni s Markova trga ne vide prave probleme jer su ovdje najviše sat ili dva, poručio je Milanovićevoj Vladi Bandić iz sablasno prazne Gunje u kojoj se prema riječima stanovnika danima nije vidjelo nikakvo službeno vozilo.
Hrvatska “izvisila”
Dok se mnogi pitaju kada će konačno profunkcionirati državne institucije, ovih smo dana saznali nešto što su nam prešutjeli. Dakle, u organizaciji Europske komisije, Francuske i Slovenije, a pod nazivom „Izgradimo zajedno” u Bruxellesu je u srijedu 16. srpnja 2014. održana Međunarodna donatorska konferencija za pomoć Bosni i Hercegovini i Srbiji za saniranje posljedica nedavnih katastrofalnih poplava. Hrvatsku je predstavljala pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova Vesna Batistić-Kos.
Sudionici konferencije, 80 predstavnika država, međunarodnih organizacija i financijskih institucija, obećali su bespovratnim zajmovima i kreditima pomoći Bosni i Hercegovini s 809 milijuna eura, a Srbiji sa 995 milijuna eura, a sa 41,4 milijuna eura pomoći će buduću regionalnu suradnju. S obzirom na to da nije u kategoriji primateljica pomoći, Hrvatska je na konferenciji sudjelovala samo u ulozi susjedne zemlje donatorice.
Pusićkina pomoćnica tom je prigodom istaknula da su nedavne katastrofalne poplave, koje su u istom valu pogodile i Hrvatsku i BiH i Srbiju, ukazale na potrebu da se proces obnove provodi u regionalnom okviru. Priznala je da je Hrvatska od samog početka pomagala susjednim zemljama slanjem spasilačkih timova i upućivanjem financijske pomoći, a konkretno iz državnog proračuna Srbiji je donirala iznos od 382 585 eura ili 2,9 milijuna kuna, dok je Bosni i Hercegovini dala 1.390.000 eura ili 10,5 milijuna kuna.
Dodala je kako će do kraja godine Hrvatska reprogramirati projekte u vrijednosti od 1.350.000 eura kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva u poplavljenim područjima, primarno u Bosni i Hercegovini, rekla je pomoćnica Batistić-Kos i ponovila da je Hrvatska unutar Europske komisije pokrenula inicijativu za izradu novog integriranog mehanizma kojim bi EU mogla cjelovito djelovati u sprječavanju posljedica budućih prirodnih nepogoda prema državama u različitom statusu.
Hrvatska najizdašnija u pomoći susjedima
Ukratko, sada je puno jasnije zašto se ministar Lalovac nedavno potužio kako u proračunskim zalihama nema više ni lipe. Naime, hrvatska je država bila vrlo brza i učinkovita kada je u pitanju pomoć – i to financijska – susjedima, a njezini građani su ionako navikli na čekanje. Da nije bilo konferencije u Bruxellesu, hrvatska javnost ne bi imala pojma koliko smo točno dali susjedima.
Usporedbe radi zemlje u okruženju koje nisu imale nikakve štete nisu bile tako široke ruke kao Hrvatska koja je također pretrpjela kataklizmu. Primjerice, Mađarska je dala oko milijun eura ili preračunano 7,5 milijuna kuna, Rumunjska 200 tisuća eura, Bugarska 50 tisuća eura, Makedonija ukupno 200 tisuća eura, Slovenija i Kosovo za sada nisu dale još ništa, Japan je dao oko 300 tisuća dolara, Italija dva milijuna eura (oko 15 milijuna kuna), Austrija četiri milijuna itd…
Ukupno, Bosna i Hercegovina te Srbija trebale bi za sanaciju šteta od poplava dobiti više od 1,84 milijardi eura, odnosno preko 13 milijardi kuna.
Hrvatska o pomoći za sada tek može sanjati… A stanovnici s područja pogođenih poplavom mogu se samo moliti da se Milanovićevi konačno pokrenu i počnu ozbiljno raditi.
- dnevno.hr/Autor: Dražen Boroš
