Od proizvedenih 180.000 tona peleta godišnje, zbog nepostojanja domaćega tržišta, čak 95 posto završi u izvozu, kako bi zemlje poput Italije ili Austrije na račun hrvatske biomase smanjivale emisiju CO2 u atmosferu. Građani još uvijek ne prihvaćaju energent koji troškove grijanja snižava i do 40 posto, teško se rješavaju starih navika pa se radije odlučuju za drvo, plin ili mazut. To nam je potvrdio i Mijo Ćošković, vlasnik najveće hrvatske tvornice peleta, Šišarke u Županji.
– Prošle smo godine proizveli 51 tisuću tona peleta ili 140 tona dnevno, a u ovoj godini planiramo povećati dnevnu proizvodnju na 165 tona, možda i više. Odnos prodaje na domaćem tržištu i izvoza je 1 prema 99 u korist izvoza, i to u sjevernu Italiju, Sloveniju i Austriju. To je apsolutno najjeftiniji energent za grijanje, jer, usporedbe radi, dva kilograma peleta imaju istu energetsku vrijednost kao litra loživog ulja, a koštaju 3,2 kune, a litra ulja je 6,7 kuna. Gorka je istina da mi drugim državama omogućujemo jeftinije grijanje i čistiji zrak – kaže Ćošković, inače predsjednik Drvnog klastera Vukovarsko-srijemske županije.
Peleti su, dodaje, znatno ekonomičniji energent od fosilnih goriva i cilj je omogućiti da više peleta ostane i plasira se na domaćem tržištu jer je riječ o izvoru energije velike dodane vrijednosti. Za to je, naglasio je, potrebna potpora državnih institucija i građana.
– Peleti su relativno novi na našem tržištu i uvjeren sam da će u skorije vrijeme bolnice, škole i druge ustanove prijeći na grijanje tim ekološkim energentom, a s tim u svezi pokrenuli smo i određene akcije. Podupire nas i Vukovarsko-srijemska županija, koja je lani građanima subvencionirala kupnju peći za pelete u 50-postotnom iznosu, a pomoći će i ove godine – ističe Ćošković.
A upravo je kupnja specijalizirane peći mnogim građanima zapravo i glavni razlog zbog kojeg se ne odlučuju za pelete. Riječ je o popriličnoj investiciji, jer se cijene za peć koja će grijati 200 kvadrata stambenog prostora kreću od 8 tisuća do 30-ak tisuća kuna. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
Inače, 1,85 kilograma peleta zamjenjuje jedan prostorni metar plina, a 1,6 kilogram peleta ima istu energetsku vrijednost kao dva kilograma ogrjevnog drva. Stručnjaci kažu kako je jedina mana peleta pepeo, no na cijelu tonu prikupi se samo pet kilograma, a pelete je u kombiniranim pećima moguće ložiti i s ogrjevnim drvom.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
