KUD Tomislav Županja napravio iskorak za pamćenje. Nije lako folklorašima svake godine odraditi isti ili sličan program, a kamoli izvesti nešto novo. Upravo su to napravili Tomislavci, i to dva puta za redom. Prije dvije godina, na godišnjem koncertu, ubacili su limenu glazbu u koreografiju Međimurja. Ugodno iznenađenje, novi doživljaj. Na prošlogodišnjem koncertu, opet iznenađenje. Novi koraci, nova koreografija, novi pristup plesu – na elementima folklora. Dvaput je dvaput, navijam da uspiju i treći put.
FOLK ZA HRABRE
Danas je uspjeh ako uspiješ održavati na životu folklor u svom naselju, a kamoli imati hrabrosti zakoračiti u nepoznato. Teško se pokrenuti iz zone sigurnosti u zonu neizvjesnosti. Moraš biti spreman na čuđenje okoline… pa zašto ovo, pa vidi ono… KUDu Tomislav je to bilo sto puta teže nego nekom profesionalnom ansamblu u kojem imaš sve uvjete, plesače, svirače, voditelje, koji dolaze svaki dan na posao, plus cijeli hladni pogon. Sve što ti padne na pamet, ekipa časkom vrhunski izvede. Veći je uspjeh to što je izveo KUD Tomislav, nego profesionalci koji se u priči furaju na Lord of the Dance, i ostaju samo na priči. U lokalnom KUDu nisi siguran hoće li ti neko od ekipe otići usred sezone. Jedino si siguran da će ti brucoši najesen otići u veliki grad. I ajde ispočetka.
ZAGREBAČKE AUDICIJE
Lako ti odraditi audiciju za folkloraše u Zagrebu. Pričekaš jesen i dođu ti Slavonke i Slavonci, studenti na audiciju. Kompletni folkloraši sa 10 godina staža, i sa 50 koncerata, i sa 100 izlaza na pozornicu. I onda im Zagrepčani pokazuju kako se pleše, pjeva Slavonija. Kad već nema zagrebačkog koraka, kola, koreografije, onda će oni svima ostalima objasniti kako se to pravilno radi, baš tamo odakle su brucoši došli. Nema veze što u Slavoniji, po glavi stanovnika, ima 10 puta više folkloraša nego u Zagrebu.
PARADNO I RADNO
U Zagrebu folklor živi dva puta tjedno – po dva sata. Ne živi na događanjima, od vrtića, škole, kirbaja, dan ovaj – dan onaj. Nema oblačenja nošnje izvan pozornice, nema življenja običaja. U Slavoniji, paradno i radno. Šteta što Slavonci, na kontu svog dugogodišnjeg , kontinuiranog rada s folklorašima to ne znaju kapitalizirati, kako bi mogli i dalje još uspješnije raditi, stvarati folkloraše od malih nogu, omogućiti im da se razvijaju, zajedno odrastaju i budu folkloraši od glave do pete.
Što se dogodi na folkloru, ostaje u folkloru.
Slobodan Obradović
One Comment
marco75
Plaženje jezika ili beljenje ne spada valjda u djelatnosti društva koje usvom nazivu ima pridjev “kulturno”????