(Foto: Marija Lešić Omerović)
Objavljeno prije 2 h i 47 min
Na kupalištima se družilo i zabavljalo. Kupaći su se kostimi uglavnom šili
ŽUPANJA – Zanimljiva izložba pod nazivom “Ajmo na Savu” postavljena u centru grada, kojom je autorica Marta Huber, kustosica Gradskog muzeja Županja, odlučila istražiti dokolicu na rijeci Savi u Županji u 20. stoljeću, i dalje privlači veliku pozornost prolaznika. Uz fotografije, u izložbu su utkana i individualna sjećanja i priče građana koji su pripomogli njezinu ostvarenju i mnogi se sa sjetom i nostalgijom danas prisjećaju tih vremena. Osim izložbenih panoa, dostupan je i vrlo bogat i sadržajan popratni katalog.
Društveni život
Županjci su u vrijeme ljetnih dana osvježenje tražili u čistoj rijeci Savi, na nekoliko neslužbenih kupališta – Šećerana, “Kod dizalice”, “Kod bunara”, “Kod muzeja”, Kupalište i Poloji. Sezona kupanja počinjala je ponekad već i u travnju, češće u svibnju i u lipnju, i to najprije u barama u blizini rijeke, gdje je voda bila toplija. Najpoznatija je bila “Leina bara”, a o prvom kupaču koji je otvorio sezonu pričalo se cijele godine. Odijevanje za plažu ovisilo je o statusu pojedinaca, većina je imala kupaće gaćice i kostime iz kućne radinosti njihovih majki i baka. Život na kupalištima na Savi, o čemu svjedoče i stare fotografije, bio je vrlo društven – kartalo se, igralo šah, nogomet, odbojku, popularni su bili skokovi u Savu, preplivavanje rijeke, igranje picigina, “žabica”… Dani na Savi bili su dugi, veseli, razigrani, dinamični, a na samom kupalištu nije postojalo mjesto gdje se moglo nešto pojesti. Tek se 1966. godine u blizini nasipa otvorila krčma “K Šarecu”, koja je nudila i jelo, kao i restoran na početku ulice Veliki kraj. U Županju su tada dolazili i stanovnici Vinkovaca, Vukovara, Brčkog i okolnih mjesta, a nedjeljom i praznicima u ljetnim mjesecima bili su organizirani i specijalni prijevozi vlakom do Županje. Tako se u drugoj polovini 20. stoljeća na Savi u Županji kupalo i do 2,5 tisuće kupača. Razlog tomu bile su lijepe pješčane plaže i uređena kupališta.
Lokalna prošlost
Autorica Marta Huber napominje da prošlost Županje kreiraju razni povijesni događaji i poznati zavičajnici, ali i da je svaki pojedinac zaslužan za slaganje mozaika županjske, lokalne prošlosti. “Digitalizacijom privatnih obiteljskih fotografija približavamo prošlost vlastitog grada, činimo ju dinamičnom, privlačnom i zanimljivom, a povezujući se s lokalnim pojedincima, gradimo ideju o zajedničkoj interpretaciji prošlosti. Također, tumačenjem baštine uz pomoć fotografija pokazujemo poštovanje prema našim sugrađanima te ih tako aktivno uključujemo u rad muzejske ustanove, pobuđujemo stara sjećanja te potičemo jačanje pripadnost našem gradu i slavonskom zavičaju”, kazala je.
Zahvalila je svima koji su sudjelovali u ovom projektu: Luciji Baotić, Vinku Baotiću, Matei Bašić, Ruži Bučak, Ani Dabić, Miri Dabić, Branku Galičiću, Veljku Gudurašu, Vesni Kercel, Deanu Kovaču, Branimiru Kristiću, Branimiru Kuzmanu, Mili Kuzmanu, Siniši Lackoviću, Radojki Matić, Blanki Mijić, Dariju Nikoliću, Ivani Nikolić, Mirku Nikoliću, Marku Nikoliću, Branki Obradović, Krešimiru Pavičiću, Damiru Rogulji, Vesni Šarec, Aleksandri Tomić, Gordani Tomić, Nadi Tomić, Berti Vukoviću i Emilu Župarić-Aničiću.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
