Velika Gospa se u hrvatskom narodu veliko slavi. Brojna su martijanska svetišta diljem Hrvatske danas puna hodočasnika.Još se dobro sjećam da sam s mamom išao na današnji dan u Ilaču. Što se toga dana slavilo, naravno kao dijete nisam znao. Ali i kasnije, kao odrastao, nisam o ovome ni u crkvi puno čuo. Ja sam vjerovao – ali neznajuć u što. Tak kasnije, za vrijeme studija teologije, sam naučio što je bitnost današnjeg slavlja.
Što se slavi na današnji dan? Svakog 15. Kolovoza katolici slave Marijino uznesenje na nebo. Prema predaji Bog je Mariju, nakon njenoga pogreba, stavio u njeno tijelo i zu veliko svjetlo i anđele ju pozvao u nebo.
Prema katoličkom vjerovanju Majka Božja je bezgrešna. Zbog toga je neposredno nakon smrti mogla u raju stupiti pred Boga, a da se prije nije morala podvrgnuti božjem sudu.U Svetom pismu o ovme nema nikakvih zapisa.
Prema drugoj predaji apostoli su u Marijinom grobu, umjesto njenog mertvog tijela, našli samo cvijeće.
Iz ovih preedaja može se razaznati tradicija i običaji Velike Gospe.U Njemačkoj se u nekim krajevima danas blagoslijaju trave. Osima toga u njemaökoj se danaünji dan naziva „Dan žena“. Na taj dan katolici iz vrtova i prirode beru različite trave i vežu ih u kitice, koje se u crkvi blagoslivaju.
U starija vremena te su se posvećene kitice vješala po kući, kako bi ich sačuvale od zla i nesreće.
Početak slavljenja Velike Gospe
Svoj početak ovo slavlje ima u istočnoj Crkvi (pravoslavnoj), gdje se 431. Godine uvedeno. U katoličkoj se Crkvi današnji blagdan slavi prvi puta u 7. stoljeću. U Njemačkoj od 9. stoljeća.
Od 13. Stoljeća se današnji blasgdan Velike Gospe razvija u veliko slavlje i svečano slavi zu krunidbu Majke Božje. Papa Pio XII je 1950. godine obznani dogmu o Meirijnom uznesenju na nebo i to s njenim tijelom.
