Ti se pokazatelji stavljaju u odnos spram prosjeka Hrvatske. Najveći utjecaj na konačni “obračun” koji se radi svake tri godine imaju stopa nezaposlenosti i izračun dohotka po stanovniku. Grad Županja ponovno je svrstan u treću od ukupno pet skupina, a čine ju one jedinice čija je razvijenost između 75 i 100 posto državnog prosjeka.
Prije tri godine indeks razvijenosti za Županju iznosio je 79,97 posto i od druge lošije skupine dijelilo ga je 58 mjesta. Od 1. siječnja 2014. IR Županje pao je na 76,11 posto. Do pada u drugu skupinu, gdje su gradovi i općine s indeksom razvijenosti od 50 do 75 posto, dijeli ga šest mjesta, što znači da se Županja u tri godine strovalila za 50 mjesta. Loši su i pokazatelji razvijenosti općina u županjskoj Posavini.
U prvoj skupini nerazvijenosti 2011. godine iz Vukovarsko-srijemske županije bilo je pet općina. Uz Markušicu i Trpinju s vukovarskog područja, tri su bile iz županjskog kraja – Gunja, Drenovci i Babina Greda. I u ovogodišnjem razvrstavanju u prvoj skupini (ne)razvijenosti ponovno je pet općina iz najistočnije županije, ali ovaj put im se pridružila još jedna iz županjske Posavine – Štitar, a Trpinja je prešla u viši rang.
Peta najsiromašnija i najnerazvijenija općina u Hrvatskoj je Gunja, čiji je indeks razvijenosti samo 32,83 posto. Preostale četiri općine u županjskoj Posavini – Cerna, Gradište, Vrbanja i Bošnjaci u drugoj skupini, s tim da Bošnjaci također bilježe osjetan pad od 30 mjesta i na korak su do prve skupine nerazvijenosti, od koje ih dijele samo dva mjesta.
– Svrstani smo tu gdje jesmo, na temelju kriterija koji su uvedeni za ocjenu razvijenosti. Statistika bilježi pad, ali u gradu se živi isto. Moram napomenuti da u ukupnim prihodima Vukovarsko-srijemske županije od 9,3 milijarde kuna Županja sudjeluje s čak četvrtinom. Kod nas u gradu radi pet velikih tvornica, što nije zanemarivo, ali problem je u tome što su plaće radnika vrlo male – ističe gradonačelnik Županje Davor Miličević.
Mogući pad Županje u drugu skupinu razvijenosti prokomentirao je otvaranjem mogućnosti za dobivanje državnih subvencija. Naime, indeks razvijenosti u direktnoj je vezi s državnim sufinanciranjem nerazvijenih područja jer u sustav pomoći ulaze oni gradovi i općine ispod 75 posto nacionalnog prosjeka, koje imaju i posebne pogodnosti u dodatnom sufinanciranju. Veći indeks razvijenosti znači manje državnih i manje šanse za povlačenje sredstava iz europskih fondova.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
