Od općine Županja (50 tisuća stanovnika), pa do grada Županja (12 tisuća stanovnika), pa do najnovije statističke triper kombinacije „manje urbano područje“ (slobodna procjena oko 8 tisuća stanovnika). Grad Županja se vraća broju stanovnika od prije 50 godina. Uz pad broja stanovnika, Županja pada i na ljestvici razvijenosti. Prema indeksu razvijenosti od 2010. do 2013. Županja je pala za 50 mjesta, a prema projekcijama za 2018. taj pad se nastavlja.
SVEJEDNO JE KAKO ME ZOVEŠ, SAMO NEMOJ RANO UJUTRO
„Strategija regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020. godine“ usvojena je 14. srpnja 2017. poveznica
Prva Strategija odnosila se na razdoblje 2011. – 2013. Zatim ništa, crna rupa do 2017. pa Strategija do 2020..
Nova Strategija donosi i novu kategorizacije potpomognutih područja. Mnogi su još u vremenu „područja od posebne državne skrb“, što znači da su prespavali „potpomognuta područja“, a što se Županje tiče, evo nas u „manje urbano područje“. Primjer je ravnateljica doma zdravlja Županja koja koristi terminologiju statusa koja se ne može primijeniti na današnju situaciju. Na taj način se šalje kriva poruka građanima, koji pretpostavljaju da profesionalci u javnom istupu znaju što govore. (…trebalo tretirati kao otoci, odnosno područje od posebne državne skrbi.) https://zupanjac.net/pacijentima-selima-sira-medicinska-usluga
SELA NEVESELA
Općine Gunja, Drenovci, Babina Greda i Vrbanja bile su od 2010. u potpomognutim područjima. Od 2013. pridružuju im se Štitar, Bošnjaci, Gradište i Cerna. Tako da se sada svih 8 općina županjske Posavine nalazi u prvoj ili drugoj skupini razvijenosti i na taj način spadaju u potpomognuta područaja. To znači da dobivaju ekstra novac od države. Grad Županja se nalazi u trećoj skupini razvijenosti i do sada nije imao status potpomognutog područja. Od 2018. će vjerojatno i on u tu skupinu, te će kompletna županjska Posavina biti i službeno nerazvijena.
Žalosno je što to lokalne čelnike veseli. Dobit će nešto love na račun, bit će za nogometni klub, vatromet, vola pečenog. Već samim tim što državu nije briga u što se ulažu te pare, očito je da se ne razmišlja o razvoju ovog kraja, već samo o kratkotrajnoj zabavi, na infuziji.
NITI ŠLAG NITI TORTA
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) (poveznica) i Strategijom pokušalo se staviti šlag, na ono na što se ne stavlja šlag. Proteklih 20-ak godina pokazalo se da većina općina i gradova ne može samostalno ispunjavati svoju funkciju. Školski primjer je škola u Babinoj Gredi i izgradnja sportske dvorane. Ni općina, ni županija, ni ministarstvo (već godinama) ne mogu riješiti pitanje izgradnje sportske dvorane. Svi su za, ali … Ako oni ne mogu, pa tko bi trebao?
NAĐI GREŠKU
Svakako treba imati na umu da je sljedeći popis stanovništva 2011. jer se neki pokazatelji vežu uz službeni popis stanovništva. Koja li će tek tada biti zbrka.
Što ne štima u ovoj tablici: Strategija, str 29. Tablica 2. Urbana područja
| Urbane aglomeracije | Zagreb, Osijek, Rijeka, Split |
| Veća urbana područja (gradovi s više od 35.000 stanovnika a nisu uključeni u urbane aglomeracije) | Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci
|
| MANJA URBANA PODRUČJA (gradovi s manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 15.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija) | Vukovar, Koprivnica, Požega, Đakovo, Petrinja, Metković, Čakovec, Virovitica, Gospić, Krapina, Pazin, Slatina, Knin, Križevci, Nova Gradiška, ŽUPANJA, Rovinj, Makarska, Kutina |
| Jedinstvena urbana područja | dva ili više urbanih područja koja neposredno graniče |
Slobodan Obradović
2 Comments
marco75
Kamo spadaju “gradovi” poput Otoka i njenu sličnih, koji nemaju niti jedan atribut grada?
Slobodan Obradović
Spadaju u „bisere“ Hrvatske. Grad Otok? Otok Vis ima 2 grada, grad Vis (2 tisuća stanovnika) i grad Komiža (tisuću stanovnika), svezajedno skupa za jednu općinu i to samo zato što su na otoku.