– S obzirom na situaciju i godinu kakva je bila, ali i činjenicu da su nam poplave u svibnju mogle sve uništiti, moram biti zadovoljan prinosom. Ubrano je između 3,5 i 4 tone aronije. Kvaliteta ploda je odlična i nema suhih bobica – ističe Šarić.
Iako su drugi proizvođači imali dosta problema s dlakavim cvjetožderom, pticama i divljači koji su uništavali urod i pričinili im veliku štetu, županjska je plantaža, srećom, bila pošteđena od nametnika. A nakon branja, sada slijedi najteži dio posla – plasman. Plod je, pojašnjava Šarić, vrlo teško prodati na veliko i treba se znati snaći i doći do kupca. Određene količine uspio je prodati jednom većem kupcu, a sada uglavnom prodaje po nekoliko kilograma aronije koje građani kupuju za osobne potrebe. Cijena je 50 kuna za kilogram, dok je cijena na veliko stvar dogovora.
Preostale količine ovogodišnjeg uroda završit će u preradi za proizvodnju u posljednje vrijeme vrlo traženog soka koji predstavlja moćno, potpuno prirodno oružje u prevenciji i liječenju bolesti. Uzorci soka analiziraju se u Zavodu za javno zdravstvo i nakon dobivanja potvrde da je zdravstveno ispravan i da udovoljava svim parametrima bit će spreman za tržište, što bi, procjenjuje Šarić, trebalo biti za desetak dana.
Sok je potpuno prirodan i dobiven hladnim prešanjem bobica aronije, bez ikakvih konzervansa i dodataka. Dnevno se konzumira od 30 do 50 ml pa boca traje oko 20 dana, i to je zapravo i rok trajanja soka, pojašnjava. Lani je cijena pakiranja od 0,75 litara bila sto kuna, a cijena soka iz ovogodišnjeg roda još nije formirana.
– S prošlogodišnjim iskustvom proizvodnje aronije zadovoljan sam, a kako će biti ove godine za sada je teško reći. Sve je više proizvođača na tržištu, a u posljednje se vrijeme aronija počela i uvoziti. Jedina nam je šansa da joj konkuriramo našom visokom kvalitetom – kaže Šarić.
U proizvodnju aronije ovaj profesor njemačkog jezika i povijesti, ali i zamjenik gradonačelnika Županje, upustio se sasvim slučajno, kada je prije četiri godine od djeda dobio komad zemlje smješten između Županje i Štitara. Želio je, kaže, zasaditi nešto novo i zdravo i pratiti trend zdrave prehrane pa se odlučio za aroniju. Kontaktirao je uzgajivače u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj i u ožujku 2011. posadio prvih 800 sadnica aronije.
– Posla ima, treba redovito okopavati, obrađivati zemlju između grmova, navodnjavati, orezivati i špricati pripravcima od koprive, jer je plantaža pod ekonadzorom i moram se strogo pridržavati svih pravila – ističe.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr