– Dobra je vijest da su bosanske pritoke bitno smanjile dotok u rijeku Savu što se reflektira na pad porasta vodostaja u Županji. U odnosu na četvrtak, kada je rastao u prosjeku 12 centimetara u satu, danas raste tri do četiri centrimetra i očekujemo da će se protok stabilizirati na maksimalnih tri tisuće kubika u sekundi. Treba podsjetiti na to da je u svibnju protok Save kod Slavonskog Šamca bio veći od šest tisuća kubika u sekundi – kazao je Mahmutspahić.
Ekipe Hrvatskih voda danonoćno su na terenu, završavaju predradove na mjestima prodora nasipa i štite građevinsku jamu. “Pravovremeno smo krenuli i činimo sve da ne dođe do situacije kakvu smo imali u svibnju. Zaista nema razloga za širenje panike”, zaključuje Mahmutspahić. I voditeljica Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Biđ-Bosut u Vinkovcima Mirjana Šota smiruje situaciju i tvrdi da bi u najcrnjim prognozama vodostaj Save mogao narasti na plus 900 centimetara, što je za tri metra niže od svibanjskog.
– Katastrofalne kiše na području BiH i rijeke Una, Vrbas, Ukrina i Bosna donose nam u Savu i ovaj dio Posavine goleme količine vode i zbog toga vodostaj raste. Međutim, prednost je u odnosu na svibanj što je ovaj put vodostaj Save bio niži za tri metra – pojasnila je.
Na plus 880 proglasit će se redovne mjere obrane od poplava. Hrvatske vode i tvrtke koje rade na zaštitnim objektima su tijekom noći između četvrtka i petka obavljale radove na području Rajevog Sela, Topole, Bošnjaka i Županje gdje je došlo do najvećih oštećenja nasipa i na mjestima gdje je u tijeku sanacija. Postavljale su se geomembrane, folije i drugo prema nalozima inženjera iz Hrvatskih voda, na način da se sva eventualno slaba mjesta na nasipu zaštite kako bi se spriječila bilo kakva nova oštećenja i iznenađenja.
Utrošene su i znatne količine i vreća pijeska, 50-ak ljudi radilo je cijelu noć i u Hrvatskim vodama pretpostavljaju da uopće neće ni doći do ugroze jer su poduzete sve mjere opreza.
Sanacija nasipa do 1. listopada
Šota napominje da bi do 1. listopada trebala biti završena sanacija nasipa, krateri zatvoreni po svim kriterijima kako bi spremni dočekali prave jesenske kiše i veliki vodostaj. Iz sigurnosnih razloga oko prodora u Rajevu Selu sagrađen je zagat – privremeni nasip od džambo-vreća punjenih pijeskom dužine oko 300 metara, koji bi u slučaju potrebe zaštitio zaobalje od poplava. Na drugom prodoru, onom u Račinovcima, ugrađene su čelične talpe, po trasi srušenog nasipa, koje nadvisuju okolni teren za oko 2 metra. Svi radovi koji se odnose na sanaciju prodora nasipa bit će završeni do kraja rujna.
M. Lešić Omerović/glas-slavonije.hr
{mp4remote}http://cdn-video1.rtl-hrvatska.hr/repository/media/2/6/26185132af1e135c417bb327d185a102.mp4{/mp4remote}
{youtube}JUaAIeACrqQ{/youtube}