Ovu građu napisao je Franz Stefan Engel u Sibinju (Erdelj) 27. studenog 1786. godine. Netiskani rukopis nalazi se u Ratnom arhivu u Beču, a kratko opisuje izgled sela županjske okolice.
BABINA GREDA leži u ravnici i ima 186 kuća, zatim dva časnička stana, narodnu školu, pojatu (šupu) za vježbanje vojnika, seosku stražaru, i konjušnicu za pastuhe i suvare. Sve je izgrađeno od pletera sa krovom od šindre. Tu se nalazi i katolička župna crkva, te župni dom od dobre građe. Ulice su uređene pod konac. Na sat hoda od Babine Grede prema jugu nalazi se tzv. Jerain-Kostroma, koja se sastoji od devet drvenih koliba i stražare, u kojem turske prebjegličke porodice izdržavaju kontumac. To je mjesto opkoljeno vodom, pored kojeg protječe i tadanji vodotok Duboči.
BOŠNJACI, nalaze se u ravnici, sastoje se od 142 kuće, od toga su 126 pokrivene šindrom, a šest trskom. Zatim se ovdje nalazi časnički stan od dobre građe, katolička filijalna crkva i dvije kapele. Tu je također i svratište za časnike, od pletera, pokriveno šindrom. Ulice su uređene pod konac.
CERNA leži u ravnici. Sastoji se od 120 kuća građenih od pletera, od kojih 47 je prekrirveno slamom, četiri trskom i 69 šindrom. Ovdje se nalaze dva stana za časnike i jedan za dočasnike, župni dom i škola od pletera, pod krovom od šindre. Na isti način građene su konjušnica za pastuhe, pojata za vojne vježbe i seoska stražara. Najzad je jedna katolička crkva od dobre građe. Ulice su uređene pod konac. Ovdje se rječica Biđ ulijeva u Sosut. Ovo naselje obrazuje u stvari dva sela, jedan dio sa 48 kuća leži ušoren duž rječice Biđ, a s onu stranu Bosuta, na četvrt sata hoda je druga polovina sa 57 kuća. Crkva sa župnim domom diže se na prilično velikoj, od davnina nasutoj uzvišici na Biđu. To su dvije uzvišice, razdvojene jarkom. Položaj i mnoštvo kamena na oviim brežuljcima dopuštaju pretpostavku da su ovdje u davna vremena svakako bile sagrađene dvije utvrde, zbog sigurnosti i odbrane.
DRENOVCI – mjesto na granici Brodske pukovnije. Leži u ravnici između šuma, a sastoji se od 98 pod konac podignutih graničarskih kuća. One su građene od čatme i većinom pokrivene šindrom. Postoji stan za kapetana, sagrađen od dobrog tvoriva, isto takav katolički župni dom i narodna škola. Konjušnicu također od čatme za ergelu, zatim pr. Plana (?) stan od pletera. Nadalje, drvenu katoličku crkvu sklonu padu i takovu kapelu na groblju. Zatim, trošnu drvenu pojatu za vježbu vojnika i izvan samoga mjesta podignuto drveno streljište, gdje je zasađen šljivik kompanije, uz plantažu dudova. Pored streljišta nalazi se i plotom ograđen prostorom za ergelu.
ĐURIĆI leže u ravnici između šuma i močvara. Imaju 24 graničarske kuće sagrađene od čatme, pokrivene šumskom sindrom, i drvenu katoličku crkvu. Ulice su uređene pod konac.
GRADIŠTE, je naselje u ravnici od 105 kuća, od pletera, od kojih je 94 pokriveno šindrom, jedna trskom, i deset slamom. Ima časnički stan od pletera pod krovom od šindre, zatim na isti način građena crkvu i seosku stražaru. Ulice su uređene pod konac. Ovo naselje ima pred sobom dva brežuljka, gdje ima i vinograda, leži nedaleko od rijeke Bosut, a na pola sata hoda na riječici Breznici vidi se gomila kamena, koja je u davna vremena možda bila neka utvrda.
GUNJA je na granici Brodske pukovnije, leži u ravnici između šuma i močvara. Ima 61 kuću podignutu pod konac, zidovi istih su većinom od čatme, a krov je od šindre. Tu se nalazi časnički stan koji je od pletera, pored drvene katoličke crkve i takove kapele na groblju. Na udaljenosti od tri četvrt sata, nasuprot toga mjesta leži tursko granično utvrđenje (Brčko).
PODGAJCI su naselje u ravnici, izloženo izlivanju voda. Broji 44 kuće, od kojih su pet pokrivene slamom, tri trskom, a 36 šindrom. Zatim ima katoličku filijalnu crkvu i kapelu. Ulice su uređene pod konac.
RAČINOVCI, imaju položaj u ravnici, a okruženi su šumama i močvarama. Imaju 55 graničarskih kuća od pletera, pokrivenih šumskom šindrom, drvenu crkvu, isto takav župni dom i njemačku (trivijalnu) školu od dobrog građevnog tvoriva.
RAJEVO SELO, je naselje u ravnici na Savi. Ima 57 kuća građenih od pletera, od kojih je 14 pokriveno slamom i 43 šindrom. Tu je na uobičajeni način građen časnički stan, zatim seoska stražara i filijalna crkva. Ulice nisu pod konac. I ovdje uostalom, postoji skela za prijevoz preko Save u Tursku.
SOLJANI, su u šumovitoj ravnici. Imalju 47 pod konac podignutih graničarskih kuća od čatme, pokrivenih šindrom, te drvenu katoličku crkvu i takovu kapelu na groblju. Na području ovog mjesta, pored vodotoka Studve, na razmaku od pola sata hoda, nalaze se dvije stare razvaline, koje nagovještavaju rezervne utvrđene gradine. Obje su još okružene iskopanim jarkom.
STROŠINCI, se nalaze u ravnici, okruženi šumama i močvarama. Imaju 41 pod konac podignutu, šindrom pokrivenu graničarsku kuću od čatme i drvenu katoličku crkvu. Ovo selo je bilo tada u Petrovaradinskoj pukovniji.
ŠIŠKOVCI, leže na rječici Biđu, u ravnici. Imaju 22 kuće građene na uobičajeni način, od kojih 15 pokrivene šindrom, a sedam slamom. Tu se nalazi i katolička crkva koja je građena od pletera. Ulice su uređene pod konac.
ŠTITAR, leži na Savi, u ravnici. Ima 66 kuća građenih od pletera pokrivenih šindrom, a časnički stan zidan je od dobre građe, isto pokrivene šindrom. Tu je i filijalna katolička crkva, seoska stražara općinska suvara. Sve po običaju ove zemlje građeno je od pletera. Ulice su uređene pod konac.
VRBANJA, leži u ravnici, u šumi okružena močvarama. Ima 56 graničarskih kuća, podignutih pod konac, građenih na uobičajeni način ove zemlje, i drvenu katoličku crkvu. Ovo selo je na granici Brodske pukovnije.
ŽUPANJA, leži na Savi, u ravnici. Ima 89 kuća, od kojih su tri pokrivene trskom, a ostale šindrom. Tu su stanovi za časnike i dočasnike, pojata za vježbu vojnika, škola, konjušnica za pastuhe, seoska stražara, ured za naplatu tridesetnice (30 igs Haus) i solaru ( Salzstadl) sve od pletera. Ima na isti način građenu katoličku župnu crkvu i od dobre građe -sazidan župni dom. Tu se nalazi skela za prijevoz preko Save u Tursku. Ulice su uređene pod konac.
Pored ostalog valja napomenuti da rijeka Bosut, nastaje između Županje i Štitara iz potoka i drugih voda na području Brodske pukovnije. Ulijeva se u Savu kod sela Bosuta na području Petrovaradinske pukovnije.
Spačva i Studva su potoci koji u ljeto otječu veoma sporo, a nastaju izlijevanjem močvara. Spačva se ulijeva kod Lipovca u Bosut, Studva kod Morovića. Ako visoka voda Save prelije donji nasip, onda su poplavljen sela, zemljišta i pašnjaci Rajevog sela, Podgajaca, Bošnjaka, Županje, Štitara i Babine Grede«.
Kod opisa naselja autora Engela slijedi da su navedena sela slavonskoj Vojnoj krajini. Sva su sela u Brodskoj, a jedino Strošinci u Petrovaradinskoj pukovniji. Kuće su građene najviše od đrveta, pleterom i čatmom. One od pletera jednostavno su oblijepljene blatom, čatmom su izgrađeni zidovi od prošća na koje su bile pričvršćene letvice, pa konačno oblijepljeno blatom. Zgrade od “dobrog materijala” zidane su od opeke.
U drugoj polovini 18. st. tehnika gradnje kuća opekom, bila je vrlo malog opsega, tek neke vojno-državne zgrade. Krovom kuća bili su pokriveni najviše drvenim daščicama-šindrom, manje slamom, a najmanje trskom. Dakle, kuće su se izgrađivale po starom pravilu, od onakvog tvoriva kakvog najviše ima u dotičnoj okolini. Slavonija je tada bila prebogata drvetom. Prema tome i čovjek je bio najviše upućen na drvo od čega je sve izrađivao oko kuće i u kući.
U većini vojnokrajiškog ustrojstva u selima gdje su bila središta kompanija bio je stan za kapetana, nadporučnika, pojata za vježbu vojnika, stražara u kojoj je bio i zatvor, i konjušmica za pastuhe za selo, trivijalna škola koja je izdržavala država i to u Babinoj Gredi, Cerni, Drenovcima i Županji.
U seliima gdje su bila mjesna zapovjedništva tzv. štacije bio je poručnik i stan za njega. Crkve su od pletera u Šiškovcima i Štitaru; od drveta u Drenovcima, Đurićima , Gunji, Račinovcima, Soljanima, Vrbanji i Županji; od pečene opeke u Babinoj Gredi Bošnjacima i Cerni.
Od sviju navedenih naselja možemo reći da je Cerna već u srednjem vijeku bila trgovačko središte sa razvijenim obrtima, središte kotara i feudalaca. Za vrijeme Turaka Cerna je u statusu naselja gradskog tipa sa naznakom selo-grad, te je središte nahije (kotara).
