A ovih su dana proizvođačima konačno stigli i prvi certifikati. Tri poznata kulenara Andrija Čuha iz Soljana, Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca i OPG Job iz Josipovca certificirala su svoje proizvode i stekla zaštitu slavonskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU.
– Riječ je o proizvođačima koji su cijelu godinu bili nadzirani u skladu s prijedlogom europske zaštite i koji se sada mogu pohvaliti time da su dobili potvrdu i da mogu staviti oznaku slavonski kulen s razine europske zaštite – pojašnjava tajnik Udruge i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić.
Zaštitom i certifikatom slavonski kulen postaje prepoznatljiv na tržištu kao autohtoni proizvod i postiže veću cijenu. Na upit nisu li tri proizvođača ipak malo u odnosu na njihov broj, Matić je odgovorio: “To je premalo, ali budimo iskreni, u cijeloj domovini imamo 29 legalnih proizvođača, njih tri su pristala podvrgnuti se stalnom nadzoru od strane ovlaštenog tijela i prošli su. Uvjeren sam da će u sljedećem razdoblju njihov broj biti značajno veći”, kaže Matić.
Za nadzor i kontrolu oznake zemljopisnog podrijetla, Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo je certifikacijsku tvrtku Biotehnicon d.o.o. iz Zagreba.
– Zadnje iskustvo koje smo imali zahvaljujući gospođici Katarini Kozina i nastupu na Slow foodu izuzetno je pozitivno i daje nam dodatni vjetar u leđa. Na toj velikoj svjetskoj manifestaciji pojavio se i kulen crne slavonske svinje i pobrao najbolje kritike i pohvale i mogu reći da ga sada možemo prodavati po cijeni od 400 kuna za kilogram u EU na uobičajen način – kaže Matić. Smatra da je to najbolji pokazatelj i drugim proizvođačima zašto ga zaštititi i da nemaju razloga bojati se.
– Do sada je to bio problem jer, budimo iskreni, veći napor znači i veći trošak, ali sada se pokazalo da takav proizvod može postići puno veću cijenu i vjerujem da će se još više ljudi na to odlučiti – rekao je.
Certifikatom se štiti autohtoni i tradicionalni proizvod i u njemu se propisuje cjelokupna procedura, od uzgoja svinja, vrste pasmina svinja, karakteristike mesa do načina dimljena, sušenja i zrenja, a to uključuje i fizikalno-kemijske i organoleptičke karakteristike samoga proizvoda, način pakiranja i označavanja proizvoda. Proizvod sa zaštićenom oznakom jamči potrošaču kvalitetu, proizvođaču povećava dohodak, a to je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda tako i područja u kojem se proizvodi. A nakon stizanja prvih certifikata proizvođačima, udruga Slavonski kulen-kulin napokon će i Vatrenima moći darovati obećano kulenje s europskom zaštitom.
I EU MINISTRI JELI KULEN
Organizacija Slow Food, koja se bori za pravednu, zdravu i održivu poljoprivredu, uvrstila je slavonski kulen u projekt Ark of Taste, koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak. Ekonomistica Katarina Kozina iz Nuštra, predsjednica ogranka “Slow Food“ nazvanog “Convivium Slavonica“ (“Zajednica Slavonica“) koji djeluje na području Vukovarsko-srijemske županije, promovirala je slavonski kulen na sastanku europskih ministara poljoprivrede održanom u talijanskom gradu Polenzu nedaleko od Torina, u kojem djeluje Sveučilište gastronomskih znanosti.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
