Kod Županje je vodostaj u proteklih desetak dana, od povijesnog maksimuma koji je 17. svibnja bio 1194 centimetara, opao za više od četiri metra.
Vodostaj Save kod Šamca je opao za 4 metra i 12 centimetara, a kod Slavonskog Broda za 3 metra i 96 centimetara. Istodobno opada i razina savskih voda koje su puštene da otiču u šume Spačvanskog bazena kako bi se smanjila razina vode na poplavljenim područjima u županjskoj Posavini, što znači da se voda i dalje povlači s poplavljenih područja i da je prestalo njezino širenje.
“Voda je krenula, sve nosi…”
Mnogi Gunjani spremaju se vratiti svojim kućama, iako to zasigurno neće moći još duže vrijeme. Mnogi od njih niti ne znaju u kakvom su im stanju domovi te strahuju od onoga što bi mogli zateći. Među njima je i Marijan Šokčević, koji je među zadnjima napustio svoj dom.
“Voda je krenula, sve nosi. Drva, kante za smeće… punila je voda ono što je niže i onda je krenulo prema gore. Momci iz Gorske službe spašavanja dva puta su dolazili… I dalje smo mislili da se ovo neće dogoditi. Na kraju su nas pokupili čamcem i odveli na sigurno. Našu prijateljicu Mandu su skidali s krova, sklanjali crijep da ju mogu izvući iz potkrovlja. Najgore je bilo sa stokom. Svinje su cičale, ali ne možeš doći do njih… Susjed je imao bikove u štali, odvezao ih je, ali bikovi jednostavno neće iz štale, vjerojatno su se podavili. Svaka obitelj ima svoju priču, pošast je došla niotkud i ostavila pustoš…”, priča Marijan za DW.
Gunja ima nešto manje od 5.000 stanovnika koji se većinom bave poljoprivredom. Neki obrađuju i 100 hektara zemlje s koje će se morati skidati sloj mulja koji je Sava nanijela. Zemlju će biti nemoguće obrađivati do idućeg proljeća – najranije.
Porast temperatura, voda, vlaga i mrtve životinje idealno su okruženje za širenje zaraze od koje se sada najviše strahuje. Sanitarne službe okružile su mjesto najgore poplave koje je nastalo kod Gunje i Rajevog Sela gdje je zbog probijenog nasipa voda nagrnula u Cvelferiju. Poduzimaju se sve mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze. Da stvar bude gora, počinje sezona komaraca koji sada imaju idealne uvijete za razmnožavanje.
Šteta je ogromna- prema prvim procjenama 60 do 70 posto kuća će se morati srušiti do temelja jer nisu više pogodne za obnovu, usjevi su sasvim propali, što je u kraju koji živi uglavnom od poljoprivrede ravno katastrofi.
Zabrinuti građani se pitaju – Što ako Sava opet podivlja? Što ako nasipi opet popuste? Što ako im opet voda pobije stoku i uništi usjeve? Kažu: “Još jedna ovakva poplava bila bi kraj egzistencije na toj zemlji koju obrađujemo generacijama.”
Jakovina: Štete još ne možemo procijeniti
Ministar poljopirivrede Tihomir Jakovina naglašava da se još ne može govoriti o procjeni konačne štete.
“Ne možemo govoriti dok se ne povuče sva voda i dok ne budemo mogli ući u sve objekte”. Pri tom ističe gospodarske objekte i poljoporvredne površine koje treba procijeniti. Nakon što se voda povuče, dobit ćemo uvid u konačne razmjere štete.
Mještani Strošinaca se vraćaju kućama
Mještani dijela Strošinaca, koji je bio poplavljen, od danas se mogu vratiti svojim kućama te raditi na obnovi i uređenju, potvrdio je ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadran Perinić napomenuvši kako cjelodnevni boravak na tom području još uvijek ipak nije moguć.
“S tim poslom nastavljamo dalje i idemo prema Đurićima i poplavljenom dijelu Posavskih Podgajaca, a u sljedećih nekoliko dana, nakon što se voda povuče, trebali bi započeti i na raščišćavanju stradalog prostora”, rekao je Perinić dodavši da pitke vode na postradalim područjima u županjskoj Posavini još uvijek nemaju Gunja i Rajevo Selo. No, po njegovim riječima, pitke vode međutim ima dovoljno jer se prevozi cisternama.
Perinić je izvijestio da i dalje traju radovi na izgradnji prednasipa kod Rajevog Sela.
“Hrvatske vode pripremaju sve inženjerske poslove za zatvaranje probijenog nasipa kod Račinovaca i Rajevog Sela koji će se u potpunosti zatvoriti tek kada kroz puknuća prestane otjecati voda s poplavljenih područja u Savu”, naveo je Perinić.
Građani pomažu: Ponudili smještaj za više od 2000 stanovnika Slavonije
U ovim teškim vremenima ipak je na površinu isplivala jedna dobra stvar – građani cijele Hrvatske ujedinili su se u pomoći stradalima: prikupljanjem pomoći i osiguranjem smještaja za one koji su morali bježati iz svojih domova.
Prema podacima Ministarstva socijalne politike, osiguran je smještaj za više od 2000 stanovnika s poplavljenih područja diljem Hrvatske, ali taj je broj zasigurno i veći.
index.hr
