A što je s gospodarskim oporavkom, stvaranjem pretpostavki za dolazak investitora i otvaranje radnih mjesta koje će mlade zadržati na tom području i njihovim obiteljima osigurati egzistenciju, konkretnog odgovora za sada nema.
Situacija u istočnom dijelu županjske Posavine, u slijepom crijevu Hrvatske, na tromeđi sa Srbijom i BiH, lani poharanom nezapamćenom katastrofom, daleko je teža nego u drugim dijelovima Hrvatske, za sada je još uvijek bez ikakve naznake oporavka i tračka svjetla na kraju tunela. Lokalni čelnici općina Gunja, Drenovci i Vrbanja godinama upozoravaju na sustavnu zapostavljenost i nerazvijenost, na neravnopravne uvjete u kojima žive ljudi na tom području koji su za središnju državnu vlast bili i ostali građani drugoga reda. A traže samo istovjetne uvjete za život i mogućnosti razvoja kao što ih imaju i građani u drugim dijelovima Hrvatske, ali bez konkretne pomoći države napretka neće biti. I gunjanski načelnik Hrvoje Lucić na sjednici Vlade održanoj u Gunji sredinom svibnja, u povodu godišnjice katastrofalnih poplava, molio je za pomoć u gospodarskom oporavku, posebice potporedsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Branka Grčića. Upozorio je da bez radnih mjesta to područje nema budućnosti, mladi će otići, a sve uloženo u obnovu kuća bit će uludo bačen novac. Jesu li u Vladi i koliko ozbiljno shvatili vapaje očajnih Gunjanaca, što su konkretno poduzeli o tom pitanju i što planiraju učiniti kako bi se pomoglo Cvelferiji provjerili smo u Grčićevu ministarstvu.
– Nakon sjednice Vlade održane u Gunji i obavljenih razgovora o daljnjoj pomoći stanovništvu, od svih ministarstava zatražene su informacije o mogućim novim mjerama, uz sve ranije pokrenute, na gospodarskom oporavku poplavljenih područja. Te mjere se provode u kontinuitetu i prate njihovi učinci. U pripremi je novi radni sastanak u Gunji kako bi se analiziralo trenutno stanje i moguće poduzimanje dodatnih mjera – pojašnjava glasnogovornica Ministarstva Ljubica Vuko.
A na upit o kojim je konkretno mjerama riječ ističe sve dosad poduzete aktivnosti u sanaciji šteta i obnovi obiteljskih kuća, gospodarskih i javnih zgrada koje su provela ministarstva iz gospodarskih resora i druge državne institucije, te mjere aktivne politike zapošljavanja koje na poplavljenom području provodi HZZ. Pojašnjavaju da one imaju za cilj povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s tih područja, zadržati ili stvoriti nova radna mjesta, poticati pokretanje vlastitih poslova te omogućiti stjecanje znanja i vještina. HZZ je, napominju, osmislio i dodatne mjere namijenjene isključivo područjima pogođenima poplavama uzimajući u obzir njihove specifične potrebe, kao i trenutnu situaciju nakon već provedenih aktivnosti tijekom 2014. godine. Između ostaloga, provodi i mjeru obrazovanja nezaposlenih za nove pristupe poljoprivrednoj proizvodnji.
– Prema financijskim izvješćima poduzetnika s područja, predanih Fini, vidljivi su i rezultati provedenih mjera koje su bile na raspolaganju tvrtkama na tom području korištenjem nepovratnih potpora po Programu Ministarstva poduzetništva i obrta za subjekte malog gospodarstva za saniranje posljedica katastrofe. U općini Drenovci gradi se Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci – PPID. Ministarstvo RRFEU sufinanciralo je u okviru potprograma "Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima" projektnu dokumentaciju za taj projekt za koji je dodijeljeno 99 posto sredstava kroz Shemu dodjele nepovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost – stoji u odogovoru.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr