Umjesto prvotno predviđene dokapitalizacije postojećeg vinkovačkog Centra kulen-kulin, ipak su poslušali savjet i odlučili ne miješati društveno i privatno vlasništvo te osnovati novu tvrtku. Ona će biti krovna organizacija kroz koju će se artikulirati interesi uzgajivača svinja na istoku Hrvatske.
– Vidjeli smo da ovako više ne ide. Pojedinačnim nastupima nismo mogli ništa napraviti. Unatoč iznimnoj kvaliteti naših proizvoda, za nas nitko nije znao, a do kupaca smo uvijek dolazili preko neke treće osobe. Odlučili smo udružiti se jer samo tako možemo napredovati u proizvodnji i pronaći mjesto na tržištu – pojašnjava Dobromir Čović, predsjednik županijske Udruge svinjogojaca, koja je i bila inicijator osnivanja klastera.
Udruživanje će, kaže, dovesti i do potpunog standardiziranja proizvodnje među članovima klastera i postizanje istovjetne kvalitete, a klaster će biti otvoren i za proizvođače i iz drugih županija. Iako je u Udruzi pedesetak aktivnih članova koji imaju više od pet krmača, osnivački ulog u CroPig uplatilo je 16 svinjogojaca.
– Ma nije toliki problem u tih 3.000 kuna, nego dosadašnja loša iskustva i ljudi se sada malo boje. Osim toga, osnivač ne može biti ni onaj tko je dužan državi – pojašnjava naš sugovornik.
Osnivači klastera na svojim će područjima animirati uzgajivače i angažirati ih kao kooperante, a ići će se s vrlo stimulativnom otkupnom cijenom za tovljenike od 13 kuna plus PDV za kilogram žive vage. Jedan od prvih poteza klastera bit će uspostavljanje suradnje s proizvođačima istarskog pršuta. Pregovori su u tijeku i tijekom travnja svinjogojci će ugostiti pršutare i konkretizirati suradnju.
Istarski je pršut, inače, zaštićen oznakom izvornosti i može se proizvesti isključivo od svježih butova dobivenih od svinja čije su tri generacije, ili kako slikovito kaže uzgajivač Antun Golubović iz Đurića, “baka i djed”, oprašeni u Hrvatskoj, odnosno od potomaka roditelja čistokrvnih pasmina švedskog landrasa, njemačkog landrasa i velikog jorkšira iz domaćeg uzgoja i križanaca između navedenih pasmina. Sve takve krmače trebaju biti omatičene u Hrvatskom stočarskom selekcijskom centru, a samo butovi, koji zadovoljavaju određene genetske predispozicije, u klaonici mogu dobiti vrući žig i ići u proizvodnju istarskog pršuta. Preostali dio polutki ići će u preradu u pogon u Otoku, s čijim je vlasnikom dogovorena suradnja.
– Svinjogojci su posljednjih godina dovedeni na sami rub ponora. Mi više nemamo što izgubiti, u najgorem slučaju 3.000 kuna koje smo uplatili za osnivački udjel. Sada je vrijeme da pokušamo nešto konkretno napraviti, da se zna gdje se i po kojoj cijeni svinje prodaju. Do sada se sve radilo ‘napamet’, na temelju vlastitog iskustva i procjene situacije. Mislim da ćemo udruženi proizvoditi bolje, više i jeftinije, bit ćemo konkurentniji, a bolje ćemo moći i pripremati projekte za korištenje EU fondova – zaključuje Čović.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
