Je li Savski nasip opet spreman za prihvat velike vode?
– Zatvaranje nasipa u potpunosti je dovršeno. Nasip u Račinovcima sagrađen je na projektnu kotu, a njegov sastavni dio ostale su pobijene čelične talpe koje su služile kao početna zaštitna građevina od velike vode Save. Nasip u Rajevom Selu također je u potpunosti izveden na projektnu kotu. Prodor u Rajevom Selu bio je građevinski zahtjevniji objekt, s obzirom na to da se trebalo sanirati odneseno tlo velike dubine i prostiranja. Rupa je u potpunosti sanirana s obje strane nasipa i sada je u razini prirodnog terena. Ispod budućeg nasipa sagrađena je vodonepropusna zavjesa od betonskih stupova, dubine 18 metara. Dio radova činile su i sanacije pet odrona nasipa, jedna u Račinovcima, tri u Topoli te jedna u Bošnjacima, i taj je dio posla završen. Navedeni radovi sanacije prodora i odrona nasipa, najvažniji su dio radova i njihovim dovršenjem Savski nasip je u potpunosti vratio svoju funkcionalnost, odnosno spreman je prihvatiti velike vode.
Osim ovih glavnih radova, je li bilo još kakvih aktivnosti?
– Ostali radovi odnose se na gradnju zaobalnih bermi, kao dodatno ojačanje nasipa kroz koje se proteže šljunčani drenažni sloj koji će odvoditi moguće procjedne vode iz nasipa u procjedni kanal. Tu je i dovršenje servisne ceste na bermi, koja je važna za pristup nasipu kod njegovog održavanja i kod provođenja mjera obrane od poplava, uređenje procjednih kanala uz nasip, za odvodnju procjednih voda, potom uređenje nalazišta materijala i terena oko nasipa te hidrosjetva na dijelovima gdje još nije obavljena. Veći dio i ovih radova je dovršen, a preostaje dovršiti manji dio, što će biti obavljeno čim uvjeti na terenu to dozvole – trenutačno je raskvašeni teren prepreka radovima. Ovi radovi ne umanjuju sposobnost nasipa za prihvat velikih voda. Tijekom veljače pregledale su se sve sanirane dionice, ocijenjeno je stanje nasipa nakon zime te se može zaključiti da su sve sanirane dionice u vrlo dobrom stanju.
Klimatske promjene kojima svjedočimo sve više se očituju kroz povišenje vodostaja i obilne padaline. Treba li zbog toga kontinent Hrvatske, zbog bogatstva rijeka strepjeti, ili hoće li se zbog toga mijenjati strategija borbe protiv poplava?
– U nekoliko zadnjih godina, odnosno od 2010. godine, vodostaji bilježe apsolutne maksimume, pa i na stanicama koje imaju praćenje nekoliko desetaka godina. 2010., 2013. i 2014. godine izmjereni su najveći vodostaji na svim velikim rijekama na slivu Save, kao primjer navodimo Savu u Zagrebu, gdje je 2010. godine opažen najveći vodostaj nakon katastrofalne 1964. godine, u Županji je vodostaj u svibnju 2014. godine nadmašio najveći iz 1970. godine za čak 130 cm, Kupa u Karlovcu je u 2014. godini imala čak tri vodna vala koja su bila u rangu najvećih, a isto se događalo na pritocima: Česmi, Ilovi, Orljavi, Korani, Glini itd. Može se zaključiti da se povećala i učestalost pojave velikih voda i njihov intenzitet. Osim što svjedočimo ovom trendu povećanja visokih voda, mi pratimo i studijske analize i prognoze stručnjaka koji se bave klimatskim promjenama. Za sliv Save izrađena je procjena porasta vodostaja do kraja stoljeća uslijed povećanja oborina. Porast vodostaja prognoziran je na cijelom toku Save, a posebno na njenom donjem toku u Republici Hrvatskoj. Za povratno razdoblje velikih voda od 100 godina, ovaj porast bi iznosio i više od 150 cm. Imamo u vidu ove činjenice, posebice kod projektiranja novih objekata, te planiranja rekonstrukcija postojećih. Naši nasipi projektirani su na teoretski stogodišnji vodostaj uz sigurnosno nadvišenje od 120 cm, pa u tome nalazimo izvjesnu sigurnost za zaštitu od poplava.
