Posljedice katastrofalne poplave koja se dogodila u svibnju prošle godine u našoj Županiji, su ogromne. Stradali su ljudi, njihove kuće, gospodarski objekti, škole, vrtići, vjerski objekti, kao i poljoprivredna zemljišta i životinje.
Onog trenutka kada je Vlada donijela odluku o obnovi cijelog područja rekao sam kako je to dobro, ali kako se neće provoditi najavljenim tempom. I danas ponavljam kako sam zadovoljan pravcem u kojem ide obnova, ali ne i dinamikom radova na terenu jer se provodi jako sporo. Zabrinut sam, a i ljudi su s pravom nestrpljivi i nezadovoljni.
Nakon što smo doživjeli jedno ovako gorko iskustvo, izuzetno je važno da Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode i Vlada RH učine sve da zaštitili to područje kako nam se ovakve katastrofe više ne bi ponovile.
Također da je izgrađen višenamjenski kanal Dunav-Sava, sigurno bi se na najmanju moguću mjeru smanjile posljedice katastrofalne poplave koje su se dogodile u istočnoj Hrvatskoj, budući kako je vodostaj rijeke Save za vrijeme poplava bio viši za oko 9 metara od vodostaja rijeke Dunav.
Velika prijetnja poplavljenom području bila je pojava epidemije, ali zahvaljujući dobrom i kvalitetno obavljenom poslu stručnih službi na terenu, ona je uspješno spriječena.
Želim još jednom zahvaliti svima koji su dali svoj doprinos u spašavanju ljudi, imovine i stoke na poplavljenom području i svima koji još danas pomažu ljudima koji su stradali prilikom poplave.
2. Gospodarska kriza traje već nekoliko godina. Među najpogođenijim županijama nalazi se i naša županija. Da li se vidi izlazak iz krize?
Negativna kretanja gotovo svih relevantnih ekonomsko-financijskih pokazatelja na razini države itekako su imale utjecaj na gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije. Smanjena je industrijska proizvodnja, obujam građevinskih radova, porasla je nezaposlenost,te proračunski deficit. Problema ima u svim sektorima gospodarstva, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu.
Činjenica je kako su gotovo sve slavonske županije pri dnu razvijenosti u Republici Hrvatskoj zbog nepovoljne strukture u gospodarstvu. To se ponajviše odnosi na visok udio primarnog sektora nauštrb proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti. U realnom sektoru rast zaposlenosti, prije svega, ovisi o poduzetniku bez čije inicijative širenja i jačanja nema ni stvaranja novih radnih mjesta niti učinkovitog tržišta rada.
Provedbom Županijske razvojne Strategije, kao i dodatnim jačanjem ljudskih potencijala, uz nužnu podršku i kvalitetnu potporu Vlade RH, možemo uspjeti prevladati tešku situaciju i doprinijeti gospodarskom i svekolikom razvoju županije.
3. Kako bi ocijenili suradnju Vlade, ministarstava i drugih sa Županijom?
Država je ta koja mora imati osmišljenu razvojnu politiku te, prije svega, kao poduzetnik ulaziti u one investicije koje će pridonijeti bržem razvoju pojedinih krajeva. Rješenje se traži i Županija je aktivna u radu svih ministarstva, no pozitivnih povratnih informacija ima jako malo. Nisam zadovoljan odnosom državne vlasti ne samo prema Vukovarsko-srijemskoj županije, nego i prema cijeloj Slavoniji.
Kako bi se otvorile još veće mogućnosti za financiranje i sufinanciranje projekata, potrebno je da natječaji za sve potencijalne projekte budu otvoreni kako bi smo aplicirati. No nažalost, to u Republici Hrvatskoj nije slučaj s obzirom na to da se kasni sa svim planskim dokumentima na državnoj razini. Mi kao Županija apelirali smo da se strateški dokumenti što prije donesu.
Županija, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, stvara institucionalne preduvjete za povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih. Prije svega se to odnosi na razvojne agencije, koje pružaju usluge dodatne edukacije nezaposlenim (izrada poslovnih planova, priprema EU projekata itd) i poduzetničke inkubatore koji pružaju mogućnost povoljnog „smještaja“ u prvim godinama poslovanja. Županija potiče i potpomaže i udruživanje, odnosno različite asocijacije, poput clastera ili zadruga, jer na globalnom tržištu ne možemo nastupati pojedinačno.
4. Koji su to ključni projekti za oporavak te što je sve potrebno napraviti kako bi se realizirali ti projekti?
Na nacionalnoj razini u tijeku je proces sektorske specijalizacije regija koji je pokrenut zbog niske konkurentnosti hrvatske ekonomije te visokih regionalnih dispariteta unutar RH. Iskustvo Europske unije pokazuje kako je najbolji instrument za specijalizaciju i jačanje konkurentnosti regija uspostava klastera za sektore koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu. Razvoj klastera konkurentnosti omogućuje umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istaživačkog sektora ("Triple Helix"), te na taj način dovodi do povećanja konkurentnosti.
Vukovarsko-srijemska županija se aktivno uključila u proces pametne specijalizacije regija, te svoju priliku vidimo u razvoju prehrambeno-prerađivačkog sektora, drvno-prerađivačkog sektora te sektora logistike. U tijeku je priprema nekoliko projekata za koje smatramo da će svojom realizacijom značajno doprinijeti jačanju konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije.
Radi se o projektima:
Projekt izgradnje Drvno-tehnološkog centra – Centra kompetencija za hrast kojim želimo podići konkurentnost drvnog sektora u široj regiji. Vrijednost projekta je oko 3 mil. eura a radi se o projektu koji ima za cilj služiti kao razvojni oslonac drvoprerađivačima baziranima na preradi i uporabi hrasta. Zašto hrast? Hrast kao najcjenjenije domaće drvo ima veliki potencijal koji je u velikoj mjeri neiskorišten. Stoga je sastavni dio drvno-tehnološkog centra i Centar kompetencija za hrast koji će imati zadatak da vrši istraživanja uporabnih svojstava slavonskog hrasta uključujući bio-tehnologiju, spajanje i kombiniranje slavonskog hrasta sa naprednim materijalima te istraživanje novih tehnologija i procedura sušenja hrasta itd. Istraživanja će se raditi u suradnji sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba koji je i partner na projektu. Važno je naglasiti da je ovaj projekt kandidiran kao dio tehnološke platforme za razvoj drvnog sektora te je u konkurenciji 24 projekta iz cijele Hrvatske ušao među 6 projekata koji su dobili oznaku/status projekta od nacionalnog interesa čime će se uvelike olakšati financiranje izgradnje ovog Centra iz Strukturnih fondova.
Nadalje, pripremamo i projekt Centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo koji ima za cilj provoditi primijenjena istraživanja u ratarstvu i povrtlarstvu kao poveznice između potreba industrije, proizvođača ratarskih kultura i povrća te znanstveno-istraživačkog sektora. Taj centar će pružati usluge proizvođačima ratarskih kultura i povrća u područjima selekcije sjemena, primjene određenih gnojiva, načina uzgoja, eksperimenata na polju u svrhu postizanja optimalnih rezultata proizvodnje itd. Trenutno u RH ne postoji mreža centara za primijenjena i razvojna istraživanja, kao što je to slučaj sa razvijenim europskim zemljama te su jedini partner za takvu vrstu suradnje prehrambeno-biotehnološki fakulteti koji samo manjim dijelom mogu zadovoljiti potrebe prehrambene industrije za primijenjenim istraživanjima. Vrijednost ovog projekta je oko 3.5 mil. eura.
Ovi projekti su u fazi pripreme tehničke dokumentacije i uskoro očekujemo ishođenje građevinskih dozvola i završetak Studija izvedivosti čime će biti ostvareni preduvjeti za kandidiranje tih projekata na fondove Europske unije.
5. Prije par dana je odobreno novih 10 projekata u županiji, što će donijeti dodatnih 2.960.000,00 kn u županiji. O čemu je konkretno riječ?
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je Odluku o odabiru projekata za sufinanciranje u 2015. godini prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice. Program se i u ovoj godini nastavlja provoditi na područjima I., II. I III. skupine po indeksu razvijenosti odnosno one koje zaostaju u razvoju za prosjekom Republike Hrvatske.
Ove će se godine financirati 112 projekata u iznosu od preko 38 milijuna kuna. Od toga je 10 projekata s područja Vukovarsko-srijemske županije u ukupnom iznosu sufinanciranja MRRFEU 2.962.000,00 kuna. Riječ je o projektima: Dovršenje dječjeg igrališta u Petrovcima (Općina Bogdanovci), Sanacija vodotornja VRS-200/35 (Općina Vrbanja), Popravak pješačkih staza na području općine Markušica (Općina Markušica),Rekonstrukcija vatrogasnog doma u Slakovcima- II. Faza (Općina Stari Jankovci), Izgradnja javne rasvjete na području općine Drenovci (Općina Drenovci), Izgradnja prometnice s parkiralištem i nogostupom (Općina Štitar), Prenamjena poslovne zgrade u prostoru za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Grad Otok), Sanacija pješačke staze u ulice Ljudevita Gaja u Bošnjacima (Općina Bošnjaci), I. faza izgradnje biciklističke staze (Općina Andrijaševci) i Izgradnja prometnice do radne zone Tečine (Općina Babina greda).
6. Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije Hrast već neko vrijeme radi na brandiranju Slavonskog hrasta i ulaže velike napore u drvnoj industriji. Koja je zadaća brandiranja i drvnog klastera?
Vukovarsko-srijemska županija i Agencija za razvoj VSŽ HRAST d.o.o. prepoznale su drvnu industriju i šumarstvo kao strateški razvojni sektor Vukovarsko-srijemske županije. Zbog toga aktivno sudjeluju u radu Drvnog klastera SLAVONSKI HRAST čije su strateške smjernice finalizacija i internacionalizacija – razvoj novih inovativnih proizvoda visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja finalizacije utemeljenih na autohtonom slavonskom hrastu, njihov dizajn i brendiranje.
Kao dio te strategije Vukovarsko-srijemska županija je sa Agencijom za razvoj VSŽ HRAST d.o.o., Drvnim klasterom SLAVONSKI HRAST i Spačvom d.d. pokrenula inicijalne aktivnosti za projekt brendiranja slavonskog hrasta. Primarni ciljevi projekta, koji se bazira na višestoljetnoj tradiciji i kvalitetnoj sirovini iz spačvanskog bazena, su stvaranje dodane vrijednosti za proizvode od slavonskog hrasta. Projekt će uključivati promociju drva kao ekološkog i obnovljivog materijala te promociju potencijala regije kao mjesta održivog gospodarstva i zelene ekonomije.
Cilj projekta je povećanje konkurentnosti lokalnih prerađivača hrasta, zaštita naziva i žiga na razini RH i EU te utvrđivanje mogućnosti za zaštitu naziva odnosno oznake izvornosti na globalnoj razini. Aktivnosti ovog projekta provodit će se u suradnji s predstavnicima Hrvatskog drvnog klastera, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a predviđa se i uključivanje resornih ministarstava, Hrvatskih šuma, HGK, HOK-a, FZOEU, AIK-a i Hrvatskog klastera konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora.
7. Nedavno ste između ostalih poslovnih putovanja bili i u Italiji! Da li je bilo kakvih konkretnih poslova, zaključaka?
Da, poslovni posjet bio je jednoj od najrazvijenijih talijanskih regija, regiji Veneto. Prvog dana sudjelovali smo u radu Konferencije o mogućnostima ulaganja u sektore vezane za prirodne resurse u Hrvatskoj, Marghera, Italija u organizaciji vrlo utjecajne Unioncamere del Veneto tj. Gospodarske komore regije Veneto.
Bila je to dobra prilika pozvati sve potencijalne ulagače da se uključe u provedbu županijskih razvojnih projekata s naglaskom na centre kompetencija. Održana je prezentacija drvnog, poljoprivredno-prehrambenog i transportno-logističkog sektora županije te projekata od strateškog značaja za razvoj Županije, kao i brojni bilateralni razgovori s potencijalnim ulagačima od kojih su mnogi u našoj Županiji prepoznali pouzdanog partnera i priliku za ulaganje.
8. Kakva je situacija u poljoprivredi?
Što se tiče poljoprivrede kao ključne gospodarske grane u našoj županiji, situacija je izuzetno teška. Brojni proizvođači su nažalost propali, te bi ubrzo mogli propasti i oni koji su do sada radili i bili uspješni.
Posebno teško je na poplavljenim područjima, a resorno ministarstvo nema baš previše afiniteta, te potpore dolaze presporo i necjelovito.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u vrlo su teškoj situaciji i nažalost malo je danas onih koji su stabilni, te se nose s problemima i zadržavaju postojeća radna mjesta.
Vrijeme koje je pred nama pruža mogućnosti našoj županiji da snažeći poljoprivredu snaži svoju gospodarsku poziciju. Baš zbog toga radimo na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, pomažemo im kod kandidiranja na EU izvore, radimo na projektima navodnjavanja jer su oni preduvjeti za nove investicije, za nova zapošljavanja, za veće i sigurnije prinose. No nažalost, Vlada Republike Hrvatske nema strateške odrednice za razvoj poljoprivrede.
Mogućnosti koje je trebao ponuditi program ruralnoga razvoja RH 2014. – 2020. nisu na vrijeme iskorištene, prva mjera – mjera 5.2 za stradala područja je potpuno promašena i nedvojbeno je kako bez zaokreta, bez nove poljoprivredne politike nema opstanka hrvatskoga sela.
9. Mnogi gradovi ali i Županije imaju negativan utjecaj mini porezne reforme. Kako se reforma odražava na Vukovarsko-srijemsku županiju?
Vukovarsko-srijemska županija je imala znatne negativne posljedice mini porezne reforme u prva četiri mjeseca ove godine kada su nam prihodi od poreza na dohodak bili manji čak 18% u odnosu za isti period u prošloj godini. U posljednja dva mjeseca situacija se nešto poboljšala što se tiče poreza na dohodak, iako je ovaj prihod i dalje manji nego prošle godine.
10. Konstantno upozoravate na statističku podjelu Hrvatske. Zbog čega je to loše i koje bi posljedice mogli imati radi takve podjele?
Najavljeno je da će do lipnja 2015. godine biti usvojena Strategija regionalnog razvoja Republici Hrvatskoj, a onda bi s tom strategijom u drugoj polovici 2015. godine trebalo uskladiti županijske razvojne strategije. U međuvremenu, kasneći u izradi potrebnih dokumenata, kasnimo u korištenju fondova EU, što je loše, pa se nadamo da će se najavljeni rok poštivati budući da je sadašnja situacija jednostavno neodrživa iz više razloga. Poznato je naime, da je odluka o podjeli Hrvatske na dvije regije NUTS-2 razine donesena 30. kolovoza 2012. godine te da takva odluka ne ide u prilog slavonskim županijama.
Danas, međutim, nakon više od dvije godine, mi prema Strategiji regionalnog razvoja RH koja je još uvijek na snazi, budući da nove još nema, imamo Strategiju koja prepoznaje tri regije NUTS-2 razine, a naša županija pripada Panonskoj Hrvatskoj koja zapravo ne postoji. Teško je pronaći način na koji djelovati u politici regionalnog razvoja obzirom da u dokumentima i dalje stoji: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska, a mi smo već više od dvije godine podijeljeni na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Tom podjelom prividno nam je podignut BDP po glavi stanovnika s 39% na 64% što je potpuno nerealno i što se reflektiralo na poduzetnike. Ovakva se situacija ponajprije odrazila na korištenje potpora koje mogu biti najviše do 40% kao i u Gradu Zagrebu, a dobro je poznato da se situacija u Zagrebu i situacija u istočnoj Slavoniji ni izdaleka ne mogu uspoređivati. Sve investicije odlaze u Grad Zagreb gdje je poduzetnička klima daleko bolja, dok ovdje kod nas propadaju radna mjesta. Time vidimo da politike regionalnog razvoja u Hrvatskoj zapravo nema, tj. da je centralizirana, što je iznimno loše.
Zakon o regionalnom razvoju koji je stupio na snagu 1.1.2015. je loš, centraliziran te preferira urbana područja na što smo ukazivali našim primjedbama više puta i na svim mogućim razinama.
11. U proteklih par godina imamo velik broj ljudi, ponajviše mladih, koji su napustili ne samo VSŽ već i Hrvatsku. O kojem se točno broju radi i što to znači za županiju?
Nezaposlenost, odlazak mladih i obrazovanih ljudi i duboka gospodarska kriza gorući su problemi ne samo u ovoj Županiji, nego i cijeloj Republici Hrvatskoj.
Odnos Vlade Republike Hrvatske mora biti bolji i jači prema ovom kraju, takav da se naši strateški projekti podržavaju, što moram reći, u posljednje vrijeme baš nije bilo tako.
Spas i razvoj poljoprivredne proizvodnje je jedini način spasa sela i Slavonije. Dodamo tome još razvoj šumarstva, drvne industrije, kontinentalnog turizma, kao i korištenje obnovljivih izvora energije iz poljoprivrede i šumarstva dolazimo do okosnice razvoja našeg kraja.
Očekujem kako će doći do zaokreta i da će se podržavati naši projekti, kao i ulagati u razvoj poljoprivrede i drvne industrije, stimulacijama i u zakonskoj regulativi i na taj način otvarati nova radna mjesta.
Odlazak mladih možemo zaustaviti jedino radnim mjestima, a oni su vezani za razvoj gospodarstva i poduzetništva.
Hvala Vam na vašem vremenu i odgovorima, te vam želimo puno sreće u daljnjem radu!
