Kišno vrijeme i puno vlage idealno je za puževe, ali umjesto da ovih dana obilaze teren i zadovoljno trljaju ruke, jer će dodatnim prihodom popuniti kućni budžet, skupljači u županjskoj Posavini i ove su sezone ostali kratkih rukava. Očekivana zarada od prodaje puževa ponovno će izostati. To nam je potvrdio i Franjo Abramović iz Posavskih Podgajaca, u istočnom dijelu županjske Posavine, koji je dugo godina surađivao s našičkom Drogom i za tu tvrtku otkupljivao puževe.
– Iako puževa nikada nije bilo u većem broju nego sada, otkupa nema. Baš jutros gledam kod susjeda, puno ih je dvorište i vrt! Samo izlaze i izlaze iz mokre trave… Uvjeti za skupljanje su idealni, upravo onakvi kakve smo priželjkivali prijašnjih godina kada su ljudi masovno obilazili teren, okolne kanale i šumu, ali što vrijedi kada nema otkupljivača. Tvrtka iz Našica se ugasila, nisu mi se javili ni ljudi iz Zvornika s kojima sam također surađivao… Prije dvije godine pogodile su nas poplave koje su se odrazile i na puževe, poremetile im bioritam, a otkup je na našem području izostao i lani. Prije nekog vremena kontaktirali su me nakupci iz Siska i ponudili suradnju, ali nakon toga više se nisu javljali, niti sam dobio bilo kakvu povratnu informaciju – kaže Abramović.
Razočarani su i građani koji mu dolaze i raspituju se za uvjete i cijenu otkupa, posebice oni koji su dosadašnjih godina u travnju i prvoj polovini svibnja redovito skupljali puževe. Cijele obitelji su ustajale u cik zore i kilometrima pješačile u potrazi za rogatim mekušcima. Pojedini skupljači ipak su nezadovoljni i smatraju da domaći nakupci izrabljuju ljude jer za kilogram živih puževa već dugi niz godina plaćaju sramotnih tri do četiri kune.
– Na europskom tržištu cijena se kreće od 10 do 14 eura, a očišćenih i do 30 eura za kilogram, ističu i smatraju kako bi se sve otkupne stanice trebale ujediniti i bojkotirati otkup, tražeći minimalnu cijenu od jedan euro za kilogram.
Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o zaštiti kopnenih puževa za korištenje zavičajnih divljih vrsta (skupljanje iz prirode) u svrhe prerade, trgovine i drugog prometa, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Skupljanje kopnenih puževa iz prirode dopušteno je za vrste – vinogradnjak (Helix pomatia) i smeđi hrapavac (Helix aspersa). U Ministarstvu pojašnjavaju da se dopuštenje za skupljanje puževa iz prirode u komercijalne svrhe ili kao matično stado u budućem uzgoju izdaje pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje odgovarajuće djelatnosti. Potrebno je podnijeti pisani zahtjev s podacima o: vrsti puža, količini koja se namjerava skupiti, području skupljanja i namjeni skupljenih puževa. Uz zahtjev se prilaže 70 kuna državnih biljega i preslika registracije (trgovačkog društva, obrta, Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i slično).
“U 2016. godini ovo Ministarstvo zaprimilo je devet zahtjeva za skupljanje kopnenih puževa vrste Helix pomatia iz prirode, od čega su tri zahtjeva za skupljanje u svrhu daljnjeg komercijalnog korištenja, a šest u svrhu obnove matičnog stada u uzgajalištu. Zahtjevi su zaprimljeni s područja Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije. S područja Vukovarsko-srijemske županije Ministarstvo nije zaprimilo zahtjev”, odgovorila nam je Zorana Deljanin, voditeljica Samostalne službe za odnose s javnošću i protokol u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
M.Lešic Omerovic/glas-slavonije.hr