ŽUPANJA – Nakon četvrt stoljeća otkako spaja savske obale Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a za stanovnike pograničnog područja ima mnogo veće značenje od prometnog i gospodarskog povezivanja dviju država i za mnoge je simbol života, ljubavi i prijateljstva, most preko rijeke Save između Županje i Orašja pokazao se kao usko grlo u prometu i zahtijeva povećanje kapaciteta. Tijekom godina postao je jedna od žila kucavica cestovnog prometa između RH i BiH. Prometno je preopterećen i njime je u prošloj godini prešlo 2.171.638 osoba, 1.097.633 putnička vozila i 121.754 teretna vozila.
Nužno je ili njegovo proširenje ili gradnja novoga, što su inicirali čelnici Županje, Orašja, Vukovarsko-srijemske županije i Županije Posavske. Inicijativu su podržali Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH. U lipnju su donijeli odluku o osnivanju Zajedničkog radnog tijela resornih ministarstava koje će ispitati ekonomsku i gospodarsku potrebu i opravdanost izgradnje novog mosta preko rijeke Save na graničnom prijelazu Orašje – Županja. A u roku od šest mjeseci dužno je dostaviti izvješće o provedenim aktivnostima te prijedlog rješenja o izgradnji novoga mosta, ako ga ocijeni opravdanim, ili negativno mišljenje u protivnom slučaju.
Iz rujna 1968.
Postojeći su most, podsjetimo, u prosincu 1998. godine otvorili hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i članovi trojnog Predsjedništva BiH kao prvi veliki zajednički projekt obnove RH i BiH. Sagrađen je sredstvima Svjetske banke na mjestu mosta koji je na samom početku Domovinskog rata srušen. Toga kišnog ponedjeljka, 23. rujna 1991. godine, oko 18 sati, Županju i Orašje zatresla je snažna detonacija. Navodno je udar groma aktivirao ranije postavljeni eksploziv i dijelovi konstrukcije mosta završili su u Savi. Time je, vjeruje se, Tuzlanski korpus JNA spriječen u namjeri da prijeđe Savu i okupira Županju i Vinkovce, priključi se postrojbama JNA u Vukovaru i da osvajački pohod nastave prema Osijeku, a potom i dalje.
Foto: Zoran Jaćimović
Bio je to prvi most sagrađen preko rijeke Save između Županje i Orašja, a u promet je pušten 21. rujna 1968. godine. Time je dovršena magistrala koja vodi od mađarske granice na sjeveru, presijeca autocestu Zagreb – Beograd kod Županje, pa mostom preko Save prelazi u BiH i preko Tuzle i Sarajeva vodi do juga Jadrana i jadranske magistrale. Županja je time, uz postojeću autocestu Zagreb – Beograd, prije 55 godina postala najveće raskrižje međunarodnih autocesta u Jugoslaviji toga vremena. I danas je zbog svoga geostrateškog položaja, na tromeđi sa Srbijom i BiH, uz rijeku Savu, čvorište glavnih cestovnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug.
Skela i pontonac
Sve do izgradnje postojećeg mosta vezu s Orašjem održavale su dvije riječne skele koje su prevozile automobile i putnike, a mnogi Županjci sjećaju se gužvi i dugog čekanja na ukrcaj, nerijetko i opasnih prelazaka Save. Pripadnici vojske SAD-a 1995. sagradili su pontonski most između Županje i Orašja i njime su prevozili svoje ljude i opremu do baze u Tuzli. Bio je to najduži pontonski most te vrste dotad sagrađen. Zbog intenziteta prometa i velike potrebe, IFOR je nakon 18 dana korištenja uz postojeći postavio i drugi pontonski most. Oba su prijelaza bila u uporabi sve do otvaranja novoga mosta između Županje i Orašja, koji je bio i ostao jedna od najvažnijih cestovnih veza Hrvatske i BiH. Most je težak 1138 tona i njegova je nosivost povećana u odnosu na prijeratnu. Dug je 790 metara, širok 10,5 metara, a dio koji premošćuje Savu dužine je 304 metra. Sagrađen je od 28 čeličnih elemenata koje je izradio slavonskobrodski “Đuro Đaković” – Montaža.
Cjelokupna investicija bila je veća od 6,5 milijuna američkih dolara.
DVA KOLNIČKA TRAKA NA MOSTU USKO SU GRLO
S obje strane novosagrađenog mosta otvorenog 1998. RH i BiH izgradile su granične prijelaze. Sredinom 2017. prijelaz Županja rekonstruiran je i moderniziran. Obavljeni su opsežni radovi, poboljšani su uvjeti rada policijskih i carinskih službenika, prema svim standardima koje zahtijeva rad na graničnom prijelazu u skladu sa šengenskim pravilima. Povećan je ukupan broj prometnih traka i omogućena bolja protočnost prometa putnika i robe na prijelazu. Ali usko grlo u prometovanju dva su kolnička traka na mostu i povećanje kapaciteta je nužno.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
