„Obnova obiteljskih kuća i drugih zgrada na poplavljenim područjima provodit će se po bitno drukčijem modelu od poslijeratne obnove pa nije potrebno da građani podnose zahtjev za obnovu uz mnoge prikupljene dokumente. Taj posao umjesto građana odradit će država, a vlasnici objekata jedino moraju potpisati izjavu da dopuštaju radove na obiteljskoj kući. Svi objekti predviđeni za obnovu svrstani u četiri kategorije, a obnova je moguća kroz tri modela.
Za kuće prve i druge kategorije vlasnici mogu odlučiti da ih, umjesto države, sami obnove uz isplatu novca. Za prvu kategoriju oštećenja isplaćuje se odšteta od 40.000 kuna, a za drugu kategoriju 70.000 kuna, i to dvokratno. Posebice važno jest da po tom zakonu građani koji su pogođeni poplavom na obnovu svojih domova za potrebnu dokumentaciju neće potrošiti nijednu kunu.
Zakon predviđa da se obnavljaju oni objekti za koje vlasnici imaju dokazivo vlasništvo ili imaju prijavljeno prebivalište ili boravište na određenoj adresi. Ako građevinska inspekcija procijeni da kuću treba rušiti, gradit će se nova kuća tako da se za jednu do dvije osobe ostvaruje pravo na 55 metara četvornih stambenog prostora, za tri do četiri osobe 70, a za pet i više osoba 85 metara četvornih.“-rekao je zamjenik ministrice Uhlir. Dodao je kako sljedeći tjedan počinje obnova onih zgrada koje su se same urušile, a tek onda će kontinuirano uvoditi izvođače radova kako budu prikupljali izjave od građana. Od oko 2500 oštećenih kuća građevinska inspekcija pregledala je oko polovice, a opasnima za život procijenjeno je oko 600 kuća, ali one sve ne bi trebale biti za rušenje.
Nakon prezentacije Programa, u zgradi knjižnice, održana je tribina na kojoj se raspravljalo o obnovi i saniranju posljedica poplave s predstavnicima lokalnog stanovništva. Predstavljanju Programa nazočio je i direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Slavko Čukelj. Ministarstvo je za stanovništvo pripremilo informativne letke s osnovnim informacijama o Programu obnove.
