Potrošnja Slavonaca u BiH pada, sada je na 60 posto iznosa iz godine prije pandemije
Pandemija koronavirusa u 2020. godini, a potom i pooštrene kontrole na graničnim prijelazima prema trećim zemljama nakon što je 1. siječnja 2023. Hrvatska postala članica Schengena, zadužena za čuvanje vanjske granice Europske unije, promijenile su dugogodišnje kupovne navike Slavonaca, te su se odrazile i na potrošnju u BiH.
Velike kazne
Podatci koje su Glasu Slavonije dostavili iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje u BiH pokazuju da je u prošloj godini, na temelju podnesenih zahtjeva za povrat PDV-a, na koji pravo ostvaruju strani državljani, potrošnja dosegnula tek 60 posto one iz 2019., godine prije pojave COVID-19. Hoće li se uopće vratiti na nekadašnju razinu, u vrijeme kada je prekogranični šoping cvao, potrošnja rasla i iz godine u godinu rušila rekorde, teško je reći. I u susjednoj je zemlji inflacija uzela maha, cijene rastu, umnogome su se izjednačile s onima u Hrvatskoj, a pojedini su artikli čak i skuplji. Vrsta i količina robe koju se iz BiH smije unijeti u Hrvatsku detaljno su propisane carinskim uputama i vrlo su ograničene, pa se mnogi ne žele kockati i riskirati rigorozne kazne zbog paštete, povrća, mesa ili, primjerice, mliječnih proizvoda.
U prošloj su godini prilikom napuštanja carinskog prostora BiH na pet graničnih prijelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji podnesena 92.123 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu. Najveći ih se broj, 33.026, odnosi na prijelaz Orašje. Riječ je o jednom od najfrekventnijih prijelaza između Hrvatske i BiH. Prema službenim podatcima s Graničnog prijelaza Orašje, mostom prijeko rijeke Save koji ga spaja sa Županjom u 2022. godini prošlo je više od 2,1 milijuna osoba, gotovo 1,1 milijun putničkih vozila i više od 121 tisuće teretnih vozila. Na prijelazu Šamac podneseno je 18.500 zahtjeva za povrat PDV-a, Brčko 17.099, Gradiška 14.748, a na prijelazu Brod 8750. Ukupna vrijednost robe za koju je zatražen povrat poreza iznosi 29,69 milijuna konvertibilnih maraka (KM) – približno 15,1 milijun eura (prema srednjem tečaju HNB-a jedan euro je 1,96 KM). Sudeći prema iznosima, najveća je potrošnja lani zabilježena na oraškom području, gdje su strani državljani ostavili 10,6 milijuna maraka. Iznos od 5,9 milijuna KM odnosi se na brčansko područje, preko prijelaza Šamac prenesena je roba vrijedna 4,8 milijuna KM, prijelaza Gradiška 5,6 milijuna KM, a najmanju vrijednost robe u prošloj godini bilježi prijelaz Brod – 2,7 milijuna KM. Na navedene iznose potrošnje zatražen je ukupan povrat PDV-a od 4,3 milijuna maraka.
Više kupaca iz BiH
Godinu prije, podsjećamo, Slavonci su “preko Save” potrošili približno 26,3 milijuna konvertibilnih maraka. Na pet graničnih prijelaza s BiH prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji podnijeli su 79.581 zahtjev kojim su tražili povrat poreza od 3,9 milijuna KM. Prosječno su dnevno trošili 288 tisuća kuna. Ilustracije radi, prije pojave koronavirusa Slavonci su preko granice prosječno dnevno ostavljali više od pola milijuna kuna. U 2019. godini u šoping-centrima oraške i brodske Posavine te Brčko-Distrikta ostavili su približno 50,5 milijuna konvertibilnih maraka. Na graničnim prijelazima s dvije slavonske županije podneseno je 151.857 zahtjeva za povrat PDV-a.
U BiH kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa poreza na koju kao strani državljani imaju pravo povrata. Uz kućne potrepštine, lijekove i gorivo, najčešći razlozi zbog kojih hrvatski građani redovito odlaze u susjednu BiH jesu pivo, cigarete i duhan, koje ondje kupuju po znatno nižim cijenama nego kod nas. Iz toga je vidljivo da su iznosi koje Slavonci ostavljaju u BiH puno veći od onih koje pokazuju zahtjevi za povrat poreza, jer ga ne ostvaruju na gorivo, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.
Pogodnostima pograničnog područja koriste se stanovnici s obje strane Save. U županjskim je prodavaonicama primjetan sve veći broj kupaca iz susjedne Bosanske Posavine. Kao strani državljani koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije imaju pravo na povrat PDV-a, kupuju jeftinije i ostvaruju znatne uštede. Pred Lidlom, Plodinama, Konzumom i županjskim šoping-centrom svakodnevno je velik broj automobila s bosanskohercegovačkim registracijskim oznakama. Uvjet je da je ukupna vrijednost kupljenih dobara s PDV-om iskazana na jednom računu veća od 100 eura.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
Inflacija u BiH: U prodavaonicama u Županji primjećuje se sve više kupaca iz susjedne Bosanske Posavine
