Granica prema BiH postaje vanjska granica Schengenskog prostora EU-a, zbog detaljnih kontrola putnika i robe duže će se čekati na ulazak u Hrvatsku.
ŽUPANJA – Stanovnici županjske Posavine, ali i ostali Slavonci koji redovito šopingiraju u BiH, od Nove godine će se, kada krenu preko Save, morati dobrano naoružati strpljenjem i pripremiti na gužve i čekanja na graničnim prijelazima. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor mnogima bi mogao promijeniti dosadašnje navike, pa mu se Županjci, kojima je svakodnevni odlazak u susjednu državu postao već rutina, baš i ne vesele, jer će im, kažu, otežati prelazak granice.
Gužve na granici
Od 1. siječnja 2023. granice prema BiH, Srbiji i Crnog Gori postaju vanjske granice EU-a, hrvatska granična policija postaje odgovorna za njihovo čuvanje, pa će se i kontrole na graničnim prijelazima pooštriti. A to znači i duže čekanje na ulazak u Hrvatsku i sporiji promet robe i putnika iz takozvanih trećih zemalja. “Zapravo se već neko vrijeme na graničnom prijelazu Županja osjete pojačane kontrole i duže se čeka. Od Nove godine to će zasigurno biti još rigoroznije, i na to moramo biti spremni. Uvjeren sam da će i policijski i carinski službenici nastojati biti što revniji u obavljanju svoga posla i povjerene im vrlo odgovorne zadaće, što je i logično”, smatra Tomislav iz Županje. Dodaje da je bar jednom tjedno u Orašju, ne samo zbog šopinga, nego i zbog druženja. Od siječnja očekuje duge kolone vozila s obje strane granice, pa će neko vrijeme, kaže, zasigurno prorijediti odlaske, dok ne vidi kako će sve to funkcionirati. “Bliže nam se i blagdani, i uskoro će krenuti nemile gužve. Zato se trebamo na vrijeme pripremiti i opskrbiti se svime što nam treba iz Bosne. Uoči Božića, kada brojni auslenderi krenu kućama, na graničnom će prijelazu biti prava ludnica i ne vrijedi ići”, govori Županjka Ivana.
Pogranična zona
Zahuktala se i ovogodišnja sezona svinjokolja, pa brojni Slavonci ovih dana odlaze preko granice uglavnom po pivo i sokove, jer ondje ostvaruju značajne uštede. Gajbu piva plaćaju 20-ak konvertibilnih maraka (80-ak kuna), upola jeftinije negoli u Hrvatskoj, a po nekoliko su kuna jeftiniji i sokovi. Dopušteno je iz BiH u Hrvatsku unijeti 16 litara piva, četiri litre vina te dvije litre alkoholnih pića s manje od 22 posto alkohola, odnosno jednu litru jačeg alkoholnog pića. Za Županjce i stanovnike drugih naselja u pograničnoj zoni ipak postoji jedan uvjet – roba ne smije biti kupljena u naseljima u pograničnom pojasu, kojem, primjerice, pripadaju Orašje i Brčko, nego u onima koja su udaljena više od pet kilometara od granice, što na graničnom prijelazu putnici dokazuju računom.
“Pivo redovito kupujem na Lončarima, desetak kilometara od prijelaza Orašje. Žena i ja imamo pravo prenijeti po 32 boce od pola litre piva i isplati nam se ići”, kazao nam je Mato iz Bošnjaka.
ZA POKUŠAJ ŠVERCA KAZNE DO 100.000 KN
Detaljnim uputama Carine o vrsti i količinama robe propisano je što se točno iz BiH smije unijeti u Hrvatsku. Ne smije se nositi meso ni mliječni proizvodi, ograničena je količina voća, povrća i jaja, kao i proizvoda od jaja i meda. Smije se, primjerice, nositi 20 kilograma ribe, ali ne i pašteta. U RH može se unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, ili 50 grama duhana. Za one koji se na granici odluče kockati i pokušaju nelegalno unijeti robu, propisane su rigorozne kazne koje za fizičke osobe iznose od 3000 do čak 100.000 kuna
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
One Comment
RuzaDabicBucak
Marija Lešić-Omerović, s obzirom da je vaše ime ispod ovog artikla to znači da ste vi napisali i naslov koristeći riječ ŠOPING.Moje pitanje vama je ZAŠTO? Gdje su vam prekrasne hrvatske riječi? Zašto tako ponosno ubacujete engleske riječi?Zar ste zaboravili mađarizaciju, srbizaciju-hibridizaciju, bili su nametnuti a vi Hrvati sada dragovoljno koristite Engleski. To vas ne čini boljim, pametnijim. To vas čini siromašnijim. Izgubiš svoj jezik, izgubiš svoju nacionalnost. Nas koji živimo van Hrvatske već više od pola stoljeća , Hrvati u Hrvatskoj smatrate neobrazovanim, drugom klasom, neznam po kojem kriteriju, ali mi se trudimo da ne zaboravimo svoj Hrvatski, čak i svoju djecu ga učimo.
Nije riječ ljepša na drugoj strani, najljepša je ona na hrvatskoj grani.
Čuvajte hrvatsku riječ.
Pozdrav iz Australije
Ruža