Odbijena ustavna tužba stradalih u poplavi zbog “nedjelotvorne istrage”

Ustavni sud RH odbio je ustavnu tužbu poplavljenih mještana istočnog dijela županjske Posavine zbog “nedjelotvorne istrage vezane uz pucanje savskog nasipa i poplavu” objavio je Glas Slavonije.

Naime, poplavljeni su još krajem lipnja 2014. podnijeli kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog puknuća savskog nasipa koje je prouzročilo nezapamćenu katastrofu, a Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Osijeku do danas o njoj nije odlučilo. I nakon gotovo tri godine od poplava stradali mještani od države čekaju odgovore na ključna pitanja. Primjerice, zašto nitko nije dostavio nikakvu obavijest žrtvama poplava, zbog čega nitko iz Državnog odvjetništva nije “po službenoj dužnosti” pokrenuo postupak s obzirom na smrt dvije osobe i činjenicu da se pretrpljena šteta mjeri u milijardama kuna, a da se ne govori o osobnim stradanjima više tisuća ljudi. U studenome 2015. više je od 800 osoba preko opunomoćenika, županjskog odvjetnika Dražena Štivića, podnijelo ustavnu tužbu zbog odugovlačenja Državnog odvjetništva da donese odluku po kaznenoj prijavi. A Ustavni sud ju je odbio kao neutemeljnu.

ŽDO Vukovar reagirao
“S obzirom na sve okolnosti ovog konkretnog i kompleksnog slučaja, Ustavni sud ocjenjuje da se do dana donošenja ove odluke ne može govoriti o nedjelotvornoj istrazi. Također se ne može govoriti ni o tome da podnositelji nisu imali na raspolaganju djelotvorna pravna sredstva za zaštitu od nedjelotvorne istrage, što pokazuje i njihova ustavna tužba koja je predmet ovog ustavnosudskog postupka”, stoji u obrazloženju odluke o odbijanju ustavne tužbe, koju je potpisao predsjednik Vijeća Antun Palarić.
U obrazloženju postupka navodi se kako je 17. svibnja 2014. zbog popuštanja nasipa Sava poplavila Gunju i okolna sela. Nakon što je u dnevnim novinama objavljeno kako je nasip pao jer su ga potkopali, ŽDO Vukovar počeo je izvid zbog iznesene sumnje da je do katastrofe došlo zbog ilegalnog iskapanja šljunka, što je za posljedicu imalo poplavu širokih razmjera, velike materijalne štete i smrt dviju osoba. Time je, smatraju u Ustavnom sudu, ŽDO Vukovar kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo ispunilo obvezu države da istražuje sumnjive smrtne slučajeve. Nadalje navode da je tijekom izvida u ŽDO u Vukovaru pristiglo 1910 kaznenih prijava fizičkih i pravnih osoba protiv nepoznate osobe zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. U kolovozu 2014. postupanje u tom predmetu povjereno je ŽDO-u u Osijeku, koji, kako navode u Ustavnom sudu, još uvijek provodi izvide. U opširnoj ustavnoj tužbi istaknuti su brojni prigovori podnositelja, između ostaloga i to da im ŽDO Osijek nije dostavio nikakve obavijesti o tijeku postupka niti je postupak u povodu kaznene prijave završen.

Izvidi u četiri smjera
ŽDO u Vukovaru i ŽDO u Osijeku u svojim očitovanjima navode da su poduzeli sve potrebno. Pribavljena je opsežna materijalna dokumentacija, obavljen velik broj obavijesnih razgovora i pribavljeno izvješće Ministarstva poljoprivrede o utvrđivanju uzroka proboja savskog nasipa kod Rajeva Sela, koje je izradilo stručno povjerenstvo. “Iz do sada provedenih izvida, posebnih izvješća PN USKOK-a i svega navedenog za sada ne proizlazi osnovana sumnja da je neka određena osoba počinila konkretno kazneno djelo te se stoga ne može provoditi istraga”, stoji u očitovanju. Navodi se kako Odvjetništvo u tom predmetu i dalje provodi izvide i da su svi dokazni prijedlozi podnositelja kaznene prijave dostavljeni policiji. “Radi se o složenom predmetu jer se izvidi provode u četiri pravca utvrđivanja mogućih uzroka proboja nasipa gdje se pojavljuju složena stručna pitanja. Pojavljuje se i problem tehničke naravi jer osim podnositelja prijava uz punomoć odvjetniku Draženu Štiviću imamo i velik broj neposrednih podnositelja prijava koji se smatraju oštećenicima i stoga imaju određena prava po Zakonu o kaznenom postupku”, stoji u očitovanju ŽDO-a u Osijeku od 6. prosinca 2016.

Uskoro zastara
U podnesku od 16. studenog 2016. podnositelji navode da su prisiljeni podnositi građanske tužbe protiv RH i prije nego što je donesena odluka o kaznenoj prijavi. Naime, uskoro, 17. svibnja 2017., istječe zastarni rok od tri godine, čime se, upozorava njihov pravni zastupnik, izlažu visokim troškovima postupka i riziku da njihov službeni zahtjev bude odbijen, bez mogućnosti da se koriste dokazima koje je Odvjetništvo prikupilo.

Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

Izvor: Glas Slavonije