Indeks razvijenosti za svaku županiju, grad i općinu izračunat je na temelju stope nezaposlenosti, dohotka i proračunskih prihoda po stanovniku, općega kretanja stanovništva i stope obrazovanosti. Ti se pokazatelji stavljaju u odnosu spram prosjeka Hrvatske. Najveći utjecaj na konačni obračun imaju stopa nezaposlenosti i izračun dohotka po stanovniku. I najistočnija hrvatska županija u prvoj je skupini nerazvijenosti, sa samo 18,73 posto prosjeka RH. Županja je svrstana u treću od ukupno pet skupina, s indeksom razvijenosti između 75 i 100 posto državnog prosjeka.
Prije četiri godine njezin indeks razvijenosti iznosio je 79,97 posto, a od 1. siječnja 2014. pao je na 76,11 posto i Županja je blizu pada u nižu skupinu. Sve općine u županjskoj Posavini pripadaju u prvu i u drugu skupnu, odnosno u potpomognuta područja. Do početka 2014. godine u prvoj skupini nerazvijenih bile su tri općine iz županjskog kraja: Gunja, Drenovci i Babina Greda, a tada im se pridružio i Štitar. Općine Bošnjaci, Vrbanja, Gradište i Cerna u drugoj su skupni, što znači da će svih osam općina u županjskoj Posavini primati pomoć države.
U skupini najnerazvijenijih u VSŽ-u pet je općina, a prve četiri su iz županjskog kraja. Također je indikativno i to da su od sedam novih općina u županiji koje su uvrštene među primatelje državnih subvencija čak četiri s područja županjske Posavine. Najnerazvijenija je općina Gunja, koja se s IR-om od samo 32,83 posto prosjeka RH nalazi među pet najsiromašnijih i najnerazvijenijih općina u Hrvatskoj. A sredinom svibnja poharala ju je i nezapamćena katastrofa i dodatno je unazadila i osiromašila. Načelnici općina kažu da je županjska Posavina, posebice istočni dio, u svakom segmentu sustavno zapostavljeno i prometno izolirano područje.
Traže jednake uvjete života s drugim dijelovima Hrvatske i da građane županjske Posavine država dovede u ravnopravan položaj s ostalim građanima. Inače, država godišnje s 1,1 milijardu kuna pomaže potpomognuta područja. Pomoć se sastoji od uvećanog udjela tih općina i gradova u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak, država se odriče kompletnog prihoda od poreza na dobit koji se tamo stvori, zaposleni imaju značajno veće porezne olakšice – primjerice, neoporezivi dio dohotka povećat će se s 3200 na 3500 kuna u gradovima i općinama čiji je indeks razvijenosti manji od 50 posto prosjeka RH.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr