Pčelari već godinama upozoravaju na nelojalnu konkurenciju i dampinške cijene na tržištu meda.Med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara cvjetova medonosnih biljaka . Međutim, udio tog proizvoda u pojedinim se staklenkama nalazi samo u minimalno propisanim tragovima dok su ostalo primjerice šećeri iz drugih biljaka.
To se prvenstveno prepoznaje po cijeni, pa Hrvatski pčelarski savez prijavljuje takve proizvode nadležnim inspekcijama, no ne samo da na taj problem upozoravaju pčelari, nego i kupci. Najsvježiji primjer toga je nedavno otkriven slučaj na zagrebačkoj tržnici, kada je kupac posumnjao u prijevaru, te je dokazano da je bio u pravu.
Nekvalitetnog i lošeg meda uvijek j bilo i biti će. Mi pčelari protiv takve nelojalne konkurencije i lošeg meda možemo se boriti samo kontinuiranom edukacijom i usavršavanjem. Nije samo industrijski med nekvalitetan, pčelar ako ne zna kada je med spreman za vrcanje, od kvalitetnog meda može napraviti nekvalitetan i loš med – ističe Danijel Čajko vlasnik Kuće meda iz Županje, dobitnik brojnih priznanja i nagrada za kvalitetu proizvedenog meda, navodeći primjer ako se med vrca s velikim količinom vlage, lako je pokvarljiv i nije kvalitetan.
Naglašava kako je edukacija ključna komponenta za dobrog medara i iz toga razloga ove je zime UP Matica Županja organizirala uz potporu županije Vukovarsko srijemskom edukaciju za mlade pčelare, koja je još uvijek u tijeku.
Polaznici su mahom mladi pčelari koji se tek počinju baviti ovim poslom, ali ima i starijih pčelara koji žele obogatiti svoje znanje i ići u korak s tehnologijama.
Nekvalitetan med, jako je teško prepoznati na tržištu, ističe ovaj dugogodišnji županjski pčelar, dodajući kako je med sigurno kvalitetan ako je kristaliziran.
Bagremov med je ove godine podbacio zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali ne na svim mjestima, jer u pčelarstvu su jako važne mikro – lokacije, područja Slavonije, Bilogore, Baranje su mjesta gdje se pčele sele na bagrem, tako da je u Slavoniji bilo bagremovog meda iako sa smanjenim prinosima– pojašnjava ovaj županjski pčelar .
Inače, projektom Kuća meda – Županja, obitelj Čajko istaknula se s na tržištu i njihov brend je postao prepoznatljiv. Kuća meda je mjesto gdje kupci imaju priliku kušati pčelinje proizvode, dodatno se educirati i porazgovarati o svemu. Vjeruju da je to pravi način kako povećati trenutno prenisku prosječnu potrošnju pčelinjih proizvoda po glavi stanovnika u Hrvatskoj. Proizvode 8 vrsta meda, svoje proizvode plasiraju na tržište izravno jer tako ostvaruju najbolju prodajnu cijenu, ali i direktan kontakt s kupcima koji je izuzetno važan. Trude se ukazati na važnost korištenja pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani kao i na njihov blagotvoran učinak na zdravlje.
Tajnu proizvodnje pravog, prirodnog meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji stvaraju med, proizvod gotovo nezamjenjiv u ljudskoj prehrani. Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med. Loš med rezultat je industrijskog punjenja ili lošeg, nesavjesnog i neobrazovanog pčelara. Nama je drago da je naš rad prepoznat, a najbolji dokaz tome su zadovoljni kupci.
U Županji imamo uređenu automatsku vrcaonu za med koju su opremili vlastitim sredstvima te novouređenu automatsku punionicu meda koju su realizirali kroz mjeru 6.3.1. Ruralnog razvoja – zaključuje Danijel Čajko vlasnik Kuće meda.
Izvor
radiozupanja.hr