Prije pet godina supružnici Marijana i Nenad Josipović iz Gradišta među prvima su u Vukovarsko-srijemskoj županiji odlučili krenuti u proizvodnju aronije.
Ovogodišnjim urodom i kvalitetom ploda vrlo su zadovoljni i s 2000 grmova skinuli su četiri tone aronije koja je ove godine sazrela nešto ranije. Iako bi, pojašnjavaju, za potpunu zrelost plod trebao imati oko 20 briksa sladora, kada je došao do 18, počela se sušiti i morali su je ubrati, ali to nije utjecalo na cijenu. Nije bilo dovoljno sunčanih sati u vrijeme sazrijevanja, jer su se izmjenjivali sunčani i kišni dani. Urod je iz godine u godinu sve veći, a sedma godina u proizvodnji aronije, kažu Josipovići, količinski bi trebala biti najizdašnija i dati pun rod. To znači od osam do deset kilograma aronije na jednome na grmu. Josipovići su se odlučili za ekoproizvodnju, a ove su godine dobili i certifikat koji im je omogućio da na svoje proizvode mogu stavljati ekooznaku, što im je vrlo važno. Otvorena im je mogućnost plasmana proizvoda na cijelo europsko tržište, jer kupci u razvijenim europskim zemljama prvo pitaju za ekocertifikat, koji je osnovni preduvjet za bilo kakve pregovore o kupnji. Većinu aronije ovi vrijedni Gradištanci prodali su kao bobice. Tona je otišla u preradu, najviše za proizvodnju matičnog soka. Ove su godine prvi put kupcima ponudili kvalitetan i vrlo zdrav džem, ali i sušene bobice te prah od aronije.
Iako su u proizvodnju aronije krenuli sasvim slučajno, pregledavajući internet i čitajući o iskustvima drugih proizvođača i isplativosti proizvodnje, supružnici Josipović nisu se pokajali i danas kažu da su dobro odabrali.
Litra stoji 80 kuna
Njihov trud donio je rezultate, a uzgoj aronije postao je obiteljski posao, jer uz Nenada i Marijanu na plantažu rado odlaze i njihovih troje djece. S obzirom na to da se tim poslom namjeravaju i dalje baviti i unaprijediti proizvodnju, u Poljskoj su kupili stroj za branje aronije, čime su ostvarili uštede i u novcu i u vremenu. Uslužno je beru, ne samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, bili su angažirani i na plantažama aronije na zagrebačkom i na međimurskom području.
– Kupnja stroja itekako se isplatila. Preduvjet za strojno branje je razmak između grmova, a stroj dnevno može pobrati aroniju s 4000 grmova. To nam uvelike olakšava posao, jer u jednom danu oberemo urod. Ručno bi berba trajala i više od tjedan dana, morali bismo uzimati hladnjaču, plaćati berače i sve ostalo – kaže Marijana. Josipovići redovito odlaze na sajmove, a interes kupaca za zdrave proizvode od aronije sve je veći. A i cijena soka, na radost potrošača, pala je, prije nekoliko godina, kada su krenuli u proizvodnju, bila je 150 kuna, a trenutačno je 80 kuna za litru.
Aronija je višegodišnji listopadni grm, sporo raste i dostiže visinu od 1,5 do 2,5 metra. Plod aronije ima niske udjele kalorija i masti, ali je bogat vitaminima, mineralima, antioksidansima i prehrambenim vlaknima. Aronija pripada u voće s najbogatijim sadržajem biljnih fenola koji su zaslužni za široki raspon potencijalnih medicinskih i terapeutskih učinaka te biljke.
Koristi se za regulaciju krvnog tlaka, održavanje elastičnosti krvnih žila, ima zaštitni učinak na jetru, osnažuje tijelo u borbi protiv bakterija i virusa, održava zdravlje mokraćnog sustava, a utječe i na normalizaciju zgrušavanja krvi.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr
