– To jednostavno nije istina i ne mogu se ljepše izraziti nego reći da je laž da su naši mještani gladni. U selo su stigle tone i tone humanitarni pomoći, pomagali su nam ljudi sa svih strana, svako malo pristizale su donacije i moram reći, iako će možda malo čudno zvučati, ali to je istina, da Gunjanci nisu nikada bili opskrbljeniji raznom robom i namirnicama i da nikada nisu imali više – kaže Lucić.
Sramotnim smatra lažne tvrdnje pojedinih mještana, i to onih, kako kaže, koji su prednjačili po dobivenim donacijama i uvijek bili prvi kada se nešto dijelilo, a koji pred kamerama, nastavlja Lucić, sada pričaju kako su gladni. Zgrožen je, kaže, i izjavama iz Crvenog križa Županje u kojima tvrde kako su posljednje količine hrane zaprimili mjesec dana nakon poplava, točnije 17. lipnja prošle godine.
– Ako je to doista istina, u što iskreno rečeno sumnjam, i ako im je ponestajalo zaliha konzervi, brašna, šećera, ulja i ostalih prehrambenih artikala, zbog čega su do sada šutjeli? Zbog čega profesionalci u Crvenom križu u posljednjih sedam mjeseci nisu reagirali i apelirali da se pomogne? Znači, nisu ništa poduzimali nego su čekali da se police isprazne i onda pozvali novinare da se požale. Pa dajte, molim vas! – ogorčen je Lucić.
– Za prazno skladište odgovornost snosi isključivo Crveni križ i nitko drugi. Uvjeren sam da su pojedinci ovo smišljeno odradili i da se iza svega kriju njihovi osobni interesi, krenula su zapošljavanja u javnim radovima i počinje lov u mutnom. Jasno nam je odakle vjetar puše, ali s ovakvim lažima da je 4000 ljudi gladno izlaziti u javnost sramotno je prema svim onim ljudima diljem Hrvatske koje je naša katastrofa ujedinila i solidarizirala i koji su nam pomagali sve ovo vrijeme. I svima njima još jednom zahvaljujem i odgovorno poručujem da nitko u Gunji, a kamoli 4000 ljudi, nije gladan – ustvrdio je Lucić.
Ta je informacija revoltirala i mještane Gunje koji su na društvenim mrežama objavili brojne komentare kategorički odbacujući svaku primisao da nemaju što jesti. “Mjesecima živimo u kontejnerskom naselju, u 13 kvadrata, još se nije dogodilo da smo ijedan dan bili gladni. I neka stid i sram bude one čije su kuće obnovljene i koji su si nagomilali zalihe svega i svačaga za sljedeće dvije godine, a sada imaju obraza novinarima pričati da su gladni. Očito im još nije dosta, vjerojatno očekuju da će se opet netko sažaliti nad njima i uplatiti im još koju kunu. Pa Gunja je malo selo, svi se ovdje vrlo dobro poznajemo i znamo tko što radi”, jedan je od komentara.
“Žalosno je kada sve to slušamo i gledamo. Pa nadobivali smo toliko svega, svaki dan u pučkoj kuhinji imamo jedan kuhani obrok. A to što su pojedinci novac koji su dobili od Crvenog križa trošili na luksuze, to je njihov problem. Ali neka se ne sramote i ne govore da su gladni jer nisu”, ogorčen je Luka.
“50 posto ljudi iz Gunje je od dobivenih donacija i pomoći kupilo auto, pa čak i ti iz priloženog videa, a ostalih 50 posto je čuvalo i ulagalo u obnovu kuća. Sad isti ti što su uzimali auta i dalje kukaju i svakodnevno traže još, a nisu ni prije poplave nigdje radili nego su živjeli na teret države, socijale. A ostali narod se u Gunji bori i radi kao i prije poplave”, kaže Ermin.
“Ma kakva glad? O čemu pričate? Bože dragi, sramota za javnost”, kaže Ramiza.
“Pa ako smo poplavljeni, nismo nesposobni da ne znamo sebi othraniti piliće. Imamo osjećaj kao da netko namjerno želi srozati dostojanstvo ljudi u Gunji”, revoltirani su mještani.
Autoškole trljaju ruke
I načelnik Gunje Hrvoje Lucić rekao nam je kako je dobio informaciju o tome da je u posljednjih šest, sedam mjeseci u Gunji toliko novoregistriranih automobila, koliko ih nije bilo skupa u posljednjih nekoliko godina. A priča se i kako u selima na istoku županjske Posavine nikada nije bilo više kandidata za polaganje vozačkih ispita kao posljednjih mjeseci nakon svibanjskih poplava.
HCK: U Gunji su gladni, a hrane više nema
U Hrvatskom Crvenom križu tvrde da u Gunji još uvijek žive ljudi koji zaista ne mogu opstati bez pomoći u hrani, a to se prvenstveno odnosi na sve one koji žive u kontejnerskim naseljima. Njih 443 i dalje treba svu vrstu pomoći. “Naša skladišta su prazna, hrana koju HCK nabavlja dolazi prvenstveno iz Robnih rezervi, a ostatak kupuje od prikupljenih sredstava pomoći”, pojašnjavaju. O neodrživosti ovakvog modela, kako se navodi, HCK je odavno obavijestio sve nadležne institucije i već se mjesecima pokušava pronaći rješenje kako bi se Gunjancima, ali i ostalom stanovništvu s poplavljenog područja, omogućio normalan život. “Na tragu smo rješenja. Znamo da je Vlada RH raspravljala o našem dopisu. Sada problem trebamo riješiti sustavno i koordinacijom svih onih institucija koje su zadužene za pravednu raspodjelu pomoći”, ističe Robert Markt, izvršni predsjednik HCK-a. Napominje kako je, uz pomoć građana, HCK mještanima s poplavljenih područja donirao više od 952 tone hrane i 531 tone higijenskih potrepština. U prvome krugu isplaćeno je 34,434.000 kuna novčane pomoći, a u drugome krugu 25,000.000 kuna.
{youtube}zF4Pxw7Dkfk{/youtube}
{youtube}3r90d9F3xvU{/youtube}
{youtube}TGxMz87U9Ic{/youtube}
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
