Nakon što je Eugen Savojski u velikom protuturskom ratu oslobodio Slavoniju od Turaka 1702.godine uspostavljen je osječki generalat. Odmah se počima utvrđivati granica s Turskom – počinju se graditi čaradaci.
Čardake se gradilo od drvenog materijala a stajali su na četiri ili više drvenih stupova. Podest čardaka postavljalo se na potrebnu visinu kako bi se sa njega mogao bolje osmatrati okolni teren. Gradnjom čardaka uspostavila se kontrola pograničnog pojasa s ciljem uzbunjivanju naselja i stanovništva o provali Turaka. Kasnije, kako je jenjavala ratna opasnost, sustavom čardaka koristilo se za kontrolu prijelaza granice, kontrolu trgovine i šverca kao i za uspostavu sanitarnog koridora u slučaju pojave kakve zaraze u turskoj Bosni. Udaljenost između stražarnica – čardaka nije bila propisana, gradili su se kako je prostorni smještaj nalagao a najbitnije je bilo vizuelno pokriti štićeni prostor i držati čardake u međusobnom vidokrugu.
Komanda regimente određivala je posade iz drugih graničarskih kumanija koje su izmjenično davale kordonske straže na pojedinim čardacima. Prema popisu kapetana J. Pichlera iz 1825. godine stražu na štitarskim čardacima davale su 8. kumpanija iz Cerne na čardacima Savica, Bogaz, Glavić, Roka, Klenić i 12. kumpanija iz Drenovaca na čardacima Stari Štitar, Papirnica, Pavlov Put, Vodenica.1
Etimologija riječi „čardak“
Iz Riječnika stranih riječi V. Anić – I. Goldstein; riječ „čardak“ je turskog podrijetla „çardak“ ←perzijski “čậrtậq“, i ima više značenja;
1. lijepa dvokatna kuća okružena vrtom,
2. drvena građevina na stupovima s istaknutim katom,
3 .soba na katu s lijepim vidikom,
4. prostorija na katu za prijem gostiju,
5. rezidencija lokalnih turskih dostojanstvenika,
6. utvrđena zgrada, pogranična kula u Vojnoj krajini,
7. spremište na stupovima.
Nakon 150 godina Turske vladavine u govoru običnog puka bilo je zastupljeno puno Turskih riječi. Neke od njih su se zadržal do danas. Nije čudo što su graničari te nove gradnje nazvali turskim imenom asocirajući se na turske građevine slične namjene i oblika.
Čardaci na području Štitara
Prema popisu iz 1823 u okolici Štitara postoji 11 čardaka. Točna mjesta gdje su se čardaci nalazili danas nije moguće utvrditi ali ih je moguće približnu locirati pomoću toponima. Čak deset toponima čuva sjećanje na istoimene graničarske čardake.
Popis čardaka iz 1823. godine
cz. Savitza – cz. Bogacz – cz. Glavich – cz. Roka – cz. Jagnyd – cz. Klenich – cz. Jartaria -czart. Stari Stitar – cz. Papirnica(Poprinitza) – cz. Paulo put – cz. Vodenicza.2
Današnje nazivlje; Savica, Bogaz, Glavić, Roka, Jagnjid, Klenić, Zaštarje, Staro selo, Papirnica, Paulin put (Pavlov put) , Vodenica
Savica (Savitza) je prvi čardak od zapada – istoimeni toponim u Polojima. Slijedi Bogaz ( Bogacz), istoimena rudina iza današnjeg groblja. U selu, u okolici kapelice sv.Duha, na početku Savske ulice, je Glavić(Glavich). Zatim zalazimo u Burum 1 km gdje se nalazi Roka(Roka). Čardaci Jagnjid (Jagnyd) i Klenić (Klenich) vjerovatno su dobili ime po drveću koje je dominiralo tim prostorom,toponim Klenić i danas postoji a Jagnjidu se izgubio trag.Iduće je Zaštarje (Jartaria) – istiomeni toponim. Slijedi Stari selo (Stari Štitar) sa drugačijom naznakom čardaka „czart“ što pretpostavlja značajniji čardak sa jačom posadom. Slijedi Papirnica (Papirnica-Poprinitza) –istiomeni toponim. Zatim dolazi Paulin / Pavlov put ( Paulo put )- također postoji istimeni toponim. Naposljetki dolazi čardak Vodenica (Vodenitza ) koji je dobio ime po obližnjim vodeniciama( karta 2. ). Mogao se nalaziti ponad današnjeg Repovca uz stari nasip koji na tome mjestu ima rampu za kolski prijelaz ( i danas postoji ). Osim toga obližnja rudina nosi naziv Vodeničke njive.
Pogledaj priloženu kartu; Položaj čardaka na području Štitara
Bilo bi zanimljivo pobliže odrediti mjesta ostalih čardaka na području 11. Županjske kumpanije. Položaj čardaka Bosut, Laze i Županja mi je poznat jer su se sačuvali toponimi. Za određivanje položaja čardaka Podrum, Kruška, Mličnjak, Ugljara, Nemoljkovo, Orašak, Špilje, Vidovica, Bogac, Tezga, Orljak i Topola molio bi pomoć županjaca i bošnjačana koji dobro poznaju okolicu svojih mjesta i staro nazivlje pojedinih dijelova atara uz Savu. Javite se u komentare ili na donji e-mail.
Kontakt e-mail; mato.dominkovic@skole.hr
Mato Dominković
prosinac, 2014
1MICA ORBAN, JOSIP KLJAJIĆ; Statistički opis Brodske pukovnije iz trećeg desetljeća 19. stoljeća, Scrinia Slavonica 3, Hrvatski institut za povijest,Podružnica Slavonski Brod, 2003.
2MARKO BABIĆ; Krajiški čardaci,Županjski zbornik 7, Muzej u Županji, 1981, str.111.
