Nastavljamo s opisom naših cvelferskih gradina i zanimljivosti vezanih iz manje poznatih izvora, od god. 1850.
Debrine 1338: p. Debryne (DI. 40 790, Smič. X. 431) = 1338/340/345: p. Debrynere ultra fl. Baza P Debryne (DL. 40 989, A. IV. 541,542) Ompud fia János birtoka volt, 1338-ban itéletileg Lekcsei András kapta Csütörtökhellyel együtt Ma hn. Strošinci és Jamena területén ÉK-re, 1910. térk: Debrinja: Popović 68:, (Cs. II. 303: Heller-Nehring 14 Bebrina 48 Drobrynamellyk)
Danas za ovaj lokalitet i šumsko područje kažemo Debrinja. Te je tako i službeno poznat.
“Još je jednu takovu gradinu, jednu uru takogjer od Strosinacah na potoku “Debrinje” videti. (Nedaleko od mlina istog imena – Idjuć iz Strošinacah u Morović leži mlin “Debrinja” od Filipovog puta desno od strane strošinačke a preko Debmje potoka, taj grad na jedan puškomet niže od strane Morovićke) On je pod imenom
“grad na Debrinji” poznat. Tamo je isto tako velik i šamcem samo što u unutrašnjosti njegovoj nije lagumovah primjetiti premda je kamenjah i ciglah spaziti.O sedoj starosti i opstojanju kako ovoga tako i gore spomenutoga
grada osvedočuju nas tamo sada živući i ogromni i horiaški hrastovi…promjera ? koji su možda još od 300 godinah orkanom perkositi počeli – Ako mi promatranja čineć verhu ovih ostanakah iz carinstva isključimo vremena Božjakah koji koji ovde živu klicu pre 500 godinah zahvatiše, neznam kom bi se veku starine ove
predbrojiti mogle“
Ivica Ćosić Bukvin