U tijeku je “remont”, zamjena starih jata novima, i povećanje broja koka nesilica
SOLJANI
Proizvodnja jaja iz slobodnog uzgoja koju je 2019. pokrenuo Agro-klaster Vukovarsko-srijemske županije pokazala se kao vrlo perspektivan projekt, koji uz gospodarsko ima i demografsko značenje za krajnji istok Hrvatske. Većina proizvodnje plasira se u velike trgovačke lance, a dio odlazi u kratke lance opskrbe – vrtiće, škole, bolnice, domove za stare i nemoćne…
– Imamo 16 kooperanata i vlastitu proizvodnju s više od 4000 koka nesilica. Pripremamo se za remont, odnosno zamjenu starih jata novima, nabavit ćemo novih 5500 koka i na farmi u Soljanima povećati vlastitu proizvodnju za 20 do 25 posto – govori direktor Zdenko Podolar. Kod kooperanata su ovih dana zamijenili 2000 komada i planiraju još 1500. Remont je predviđen na bazi 3500 komada jer ciklus nesivosti traje od 15 do 18 mjeseci. Dio koka ići će u prodaju, što će biti i oglašeno, a ostatak u klaonicu.
Polovinom ove godine kod kooperanata će imati oko 6500 koka nesilica, pa skupa s vlastitom proizvodnjom u Agro-klasteru računaju na dnevnu proizvodnju od desetak tisuća jaja.
– S obzirom na to da se cijena jaja povećala, imamo dosta novih upita potencijalnih kooperanata koji žele ući u ovu proizvodnju, ali smo limitirani kapacitetima i onim što možemo realizirati i ispratiti. Možemo imati maksimalno 20-ak kooperanata za koje možemo kontrolirati način rada i zdravstvenu ispravnost, organizirati otkup, dostavu ambalaže… – objašnjava. Dodaje da je dio postojećih podignuo proizvodnju, primjerice s 350 na 600 ili 800 jaja dnevno. A to, ustvrdio je, i jest cilj, da se kooperanti okrupne i da danas-sutra naprave proizvođačku organizaciju radi lakšeg izlaska na tržište i povećanja konkurentnosti. Tako će moći lakše povlačiti sredstva iz EU fondova i financirati dio troškova, pokriti i troškove upravljačke strukture. Ali moraju se ispuniti preduvjeti vezano uz količine proizvedenih i prodanih jaja, broja koka…
Podolar napominje da su dva-tri kooperanta i odustala jer nisu uspjela pronaći svoju računicu. Problem je bilo drastično povećanje cijene stočne hrane, koja je poskupjela za čak 70 posto, a upravo je ta stavka u strukturi troškova proizvodnje zastupljena sa 60 do 70 posto. Tu je i osjetan skok cijene energenata i ambalaže. Smatra da otkupna cijena jaja koju postižu kod kupaca još uvijek ne prati rast ulaznih troškova proizvodnje, ali u odnosu prema razdoblju od prije godinu dana ipak su zadovoljni.
– Cijena je, mogu reći, sada pristojna, a i naši su kooperanti zadovoljni. Otkupnu cijenu podignuli smo između 25 i 30 posto, a ono što je najvažnije, poskupljenje hrane je stalo – kazao je.
U 2023. planiraju proizvesti oko tri milijuna jaja, nagodinu i više jer idu na povećanje broja koka nesilica, i ako sve bude kako treba, nagodinu bi proizvodnja trebala dosegnuti do 3,5 milijuna jaja.
RASTE LOKALNO TRŽIŠTE
Potražnja za jajima, navodi Podolar, mnogo je veća od proizvodnje koju Agro-klaster ostvaruje. Iako bi je, s obzirom na iskazani interes, mogli znatno povećati, ipak su oprezni. Uvijek moraju razmišljati o tome da će možda ponovno krenuti uvoz ili će se podići proizvodnja jaja iz podnog uzgoja, što bi smanjilo potražnju za jajima iz slobodnog uzgoja. A vrlo je važno da zalihe ne ostaju na skladištu jer riječ je o lako kvarljivoj robi. Jaja od kooperanata moraju otkupiti i u roku od sedam dana prodati kupcima. Vjeruje da će velika potražnja potrajati zasigurno do zvršetka turističke sezone. Raduje ga osjetan porast potražnje lokalnih kupaca i stanovništva. Velike količine jaja plasiraju kroz kratke lance opskrbe i vrlo im je važno zadovoljiti lokalno tržište.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr