Gotovo tri godine traju radovi na modernizaciji lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške. Provedba projekta počela je u svibnju 2017., na treću godišnjicu katastrofalnih poplava u istočnom dijelu županjske Posavine. Do najveće prirodne katastrofe u novijoj hrvatskoj povijesti došlo je zbog popuštanja temeljnog tla i prodora lijevoobalnih savskih nasipa u Rajevu Selu i Račinovcima.”Pod udarnim opterećenjem bilo je 210 kilometara savskog nasipa. Mi smo pregledali 237 kilometara nasipa na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije i ekspertizom utvrdili da treba obnoviti 172,5 kilometara”, podsjetio je lani u svibnju, prilikom početka radova na dionici u Gunji, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Dvije dionice gotoveCilj je projekta povećanje sigurnosti zaštite od poplava na dionici rijeke Save od državne granice s Republikom Srbijom do Nove Gradiške dodatnim ojačanjem temeljnog tla nasipa protiv hidrauličkog sloma te učinkovitija provedba mjera obrane od poplava. Izgradnjom izdignutog servisnog puta iznad razine terena u zaobalju omogućit će se doprema materijalnih sredstava i ljudstva pri provedbi interventnih mjera obrane od poplava na cijeloj dionici projekta. Projekt sufinancira Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj, vrijedan je 369.744.025,15 kuna s PDV-om, od čega EU sredstva iznose 314.282.421,37 kuna, a nacionalna 55.461.603,78 kuna.
“Do 1. travnja 2020. ukupno je ugovorena vrijednost radova i usluga u iznosu od 299.750.445,82 kuna, od čega je realizirano 116.909.378,07 kuna”, navode iz Hrvatskih voda u odgovoru na upit Glasa Slavonije. Radovi su 2017. krenuli na dvije najugroženije dionice nasipa, u potpunosti su završeni, izdane su uporabne dozvole i obavljena je primopredaja radova. Riječ je o dionicama državna granica – Crpna stanica (CS) Konjuša, a ukupna je duljina te dionice, na kojoj se 2014. i dogodilo puknuće nasipa, 11,95 kilometara. I dionica Klakar – Ruščica, ukupne duljine 5,15 kilometara, izabrana je među prvima za modernizaciju zbog iznimne važnosti za grad Slavonski Brod.
Devet gradilištaTrenutačno je, navode iz Hrvatskih voda, u većoj ili manjoj mjeri aktivno devet gradilišta, na kojima je angažirana građevinska operativa s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije. Tijekom 2018. počeli su radovi na dionici Jaruge – Svilaj, dugoj 15,8 kilometara. Završetak se očekuje ove jeseni. Na dionici Zadubravlje – Klakar – Ruščica, ukupne duljine 16,4 kilometara, radovi su počeli krajem 2018. i obuhvaćali su samo pripremne radove na nalazištu materijala, gdje se selektirao i deponirao zemljani materijal. Radovi na izgradnji berme nastavljeni su u 2019. i 2020. i odvijaju se prema dinamičkom planu izvođenja. Lani su počeli radovi na dionicama: CS Konjuša – Topola (21 km), Slavonski Brod – Dubočac (13,1 km), Dubočac – Lužani (15,9 km) i Topola – Županja (8,7 km). Početak radova očekuje se i na dionicama grad Županja, Županja – Štitar, Babina Greda – Slavonski Šamac, Slavonski Brod zapad te Pričac – Davor – Orubica. Ishođene su sve potrebne dozvole, prijavljena gradilišta, izvođači su uvedeni u posao upisom u građevinski dnevnik i formalno su odrađene sve pripremne aktivnosti.
U Hrvatskim vodama napominju kako stotpostotne zaštite od poplava i od klimatskih nepogoda koje mogu prouzročiti takve događaje nema nigdje, pa ni u Hrvatskoj, ali zato treba raditi na efikasnom sustavu zaštite od njih.
“Kao pravna osoba zadužena za provedbu negrađevinskih i građevinskih mjera obrane i smanjenja rizika od poplava, kontinuiranim radom nastojimo poboljšati, nadograditi, izgraditi sustav obrane od poplava na razinu sposobnu i spremnu odgovoriti izazovima koje sa sobom nose klimatske promjene, a kojima svjedočimo posljednjih godina”, ističu u Hrvatskim vodama.
Modernizacijom lijevoobalnih savskih nasipa osigurat će se dodatni prostor za prirodno zadržavanje oko 1,8 milijuna kubičnih metara vode u inundacijskom području rijeke Save. Uredit će se 17 savskih jezera u inundaciji, a tako nastali materijal koristit će se za potrebe modernizacije nasipa.
Time će se ujedno pridonijeti povećanju raznovrsnosti staništa s približno 40 hektara vodenih površina i oko 140 hektara aluvijalnih i ostalih šuma.
Marija Lešić Omerović
glas-slavonije.hr