Županjci otvaraju Kuću meda

Županja dobiva prvu Kuću meda! Vrata će otvoriti u ponedjeljak, 12. prosinca, u Vinkovačkoj ulici, na kućnom broju 135. Tim su projektom dva mlada ambiciozna Županjca, Krešimir Čolić i Danijel Čajko, ostvarila svoj dugo planirani poslovni pothvat. Prije tri godine odlučili su se udružiti i ljubav prema pčelarstvu podići na višu razinu, unaprijediti proizvodnju meda i s kvalitetnim domaćim, nadasve zdravim proizvodom konkurirati na tržištu.

– Htjeli smo napraviti nešto novo u našemu gradu, koji nije zaobišao trend iseljavanja mladih, ali ne možemo svi otići. Zaposleni smo, a u slobodno vrijeme bavimo se pčelarstvom jer želimo popraviti svoj kućni budžet i raditi ono što volimo. Danijel je počeo pčelariti prije šest godina, a ja godinu dana kasnije. Nedugo potom udružili smo se jer smo shvatili da zajedničkim snagama možemo više napraviti i uspjeti izboriti se za mjesto na tržištu. Rezultati nisu izostali – kaže Krešimir.

Trenutačno pčelare sa 150 košnica, a 100 ih je još u pripremi. Proizvode 10 vrsta meda, a ove su godine izvrcali oko četiri tone. Pčele na pašu razvoze uglavnom po Slavoniji, najdalje do Siska i Petrinje. Redovito prate sve paše tijekom godine – prva proljetna je uljana repica, onda preko bagrema i amorfe do lipe i kestena, kada se pčele već počinju pripremati za zimu i povratak u stacionar u Soljane.

Na svome pčelinjaku Krešimir i Danijel imaju i zemlju, gdje sade medonosno bilje. Ove su godine posijali faceliju, jednogodišnju biljku koja daje velike prinose nektara, a sljedeće godine planiraju zasijati heljdu jer imaju puno upita kupaca upravo za tu vrstu meda. Imaju osigurano tržište, najveći dio meda prodaju u Sloveniju i u Dubrovnik. Njemačka i Austrija, napominju pčelari, traže velike količine meda, po 20 tona mjesečno, što je pojedinačnim pčelarima nemoguće ispuniti. Opcija je udruživanje pčelara, ali najveći je problem zadržati kvalitetu jer ona se ne smije izgubiti. Stoga su se oni bazirali na manja pakiranja proizvoda vrhunske kvalitete i uz određene certifikate planiraju izaći na tržište razvijenih europskih zemalja.

– Za kvalitetu koja zahtijeva intenzivna ulaganja, što smo proteklih godina i činili, uvijek ima mjesta i smatramo da se prvo trebamo dokazati na svome tržištu pa onda krenuti u EU. Uvjerili smo se da se i u Hrvatskoj može plasirati kvalitetan proizvod – kažu i dodaju da im je cilj u posao uključiti još nekoliko kvalitetnih pčelara.

Cijene meda kreću se u rasponu od 40 kuna za cvjetni med, 60 za kesten i mediku, mješavine su 80 kuna, a imunomed 110 kuna.

Mladi se poduzetnici namjeravaju javiti i na natječaj za povlačenje sredstava iz EU fondova, a morali su zadovoljiti vrlo rigorozne uvjete.

– Kapitalna vrijednost košnice je jako mala i u državnom izračunu ona iznosi 100 kuna, a njezino opremanje pčelinjim društvom da bi se s njom moglo ići u medobranje košta oko 1500 kuna, i tu su pčelari zakinuti. Zbog toga smo bili prisiljeni ići u obradu zemlje i sadnju medonosnog bilja, što nam se u konačnici pokazalo kao plus jer smo povećali prinose, ali i kapitalnu vrijednost gospodarstva, čime smo stekli uvjete za pristup natječaju. I u budućnosti će se jako teško moći pčelariti bez sadnje medonosnog bilja – kaže Danijel.

Apeliraju na svoje sugrađane da med kupuju kod domaćih proizvođača i napominju da u Županji ima više kvalitetnih i nagrađivanih pčelara koji će im prodati kvalitetan i zdrav proizvod, za razliku od uglavnom kineskih “medova”, koji se prodaju po šoping-centrima. Podsjećaju na poražavajuće rezultate analize kvalitete meda koja je lani rađena u trgovačkim lancima u Hrvatskoj: od 20 vrsta meda samo je u dvije vrste pronađen udjel od 20 posto meda.

– Zato smo krenuli u projekat Kuće meda – da budemo dostupni i pristupačni našim sugrađanima, da znaju što im prodajemo i što jedu – kažu Krešimir i Danijel.