Edukativne radionice provode se u sklopu nacionalnog preventivnog projekta "Zdrav za 5“. Inače, cilj ovoga Projekta, kojeg su nositelji Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, usmjerenog primarno prema djeci osnovnoškolskog (VIII. razredi) i srednjoškolskog uzrasta (I. i II. razredi) je prevencija ovisnosti i zlouporabe droga, alkohola i igara na sreću, podizanje razine javnozdravstvene svijesti te očuvanje i zaštita okoliša i prirode. Glavne aktivnosti projekta provodit će se u odgojno-obrazovnim ustanovama tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti ali i kontinuirano do kraja školske godine 2015./2016. diljem Županije vukovarsko-srijemske.
Mjesec borbe protiv ovisnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Svake godine u navedenom razdoblju obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti a osobito droga, te se time nastoji potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti i zlouporabe droga poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.
Što je s mladima u Hrvatskoj?
Diljem Europe od 1995. godine, svake četiri godine, provodi se Europsko istraživanje u školama o pušenju, pijenju i uzimanju droga – ESPAD (European School Survey Project an Alcohol and other Drugs).
Hrvatska je sudionica svih šest do sada provedenih istraživanja uključujući i zadnje provedeno 2011. godine.
U ESPAD-ovu istraživanju, ciljana skupina su uvijek učenici i učenice koji u godini kada se provodi istraživanje navršavaju 16 godina života.
Prema ESPAD-ovim rezultatima od 1999. godine među mladima 30 europskih zemalja vidljiv je porast pijenja alkohola, osobito među djevojkama. Te godine, prema dobivenim rezultatima, Hrvatska je bila ispod prosjeka ostalih europskih zemalja koje su uključene u to istraživanje (Hrvatska 73%, ostale zemlje ispitanice 83%).
Samo četiri godine poslije, 2003. godine, (kada se ispitnoj skupini pridružilo još pet zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Danska i Estonija) prema ESPAD-ovim podacima, mladi u Hrvatskoj gotovo su dostignuli europski prosjek. U Hrvatskoj se u 2003. godini opijalo i redovito pilo alkohol 82% mladih dok je europski prosjek bio 85%. Hrvatska se našla među 12 zemalja u kojima mladi piju više nego prije četiri godine.
Rezultati ESPAD-a od 2007. godine bili su poražavajući za Hrvatsku. U Hrvatskoj su svi pokazatelji pijenja bili viši od prosjeka ESPAD-ovih zemalja, a rezultati ESPAD-a od 2011. godine i dalje bilježe porast pijenja mladih u Hrvatskoj, ali i sve raniju dob početka pijenja. Osobito je zabrinjavajući porast prekomjernog pijenja u djevojaka. Djevojčice piju deset puta češće nego prije osam godina, a dječaci dva puta češće.
Alkohol je prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se najčešće prvi put susretnu u obiteljskom okruženju gdje im alkohol nerijetko bude i ponuđen od strane roditelja ili nekog od rodbine. Statistički podaci koji govore o sve ranijem početku pijenja i prvih opijanja kod mladih vrlo su alarmantni te je važno za napomenuti da prema relevantnim istraživanjima, ukoliko tinejdžer pije prije nego napuni 15 godina, ima četiri puta veću vjerojatnost da razvije ovisnost o alkoholu i sedam puta veću vjerojatnost da će biti sudionik prometne nesreće. Kod alkoholičara koji ne prestaju piti smanjuje se očekivano trajanje života za 10 do 15 godina, a najčešći uzrok smrti alkoholičara je nasilna smrt.
Posljedice alkoholizma su somatska oštećenja, psihičke smetnje i poremećaji, poremećaji obiteljskih odnosa, problemi u profesionalnom okruženju, socijalne teškoće. No osim mogućnosti razvoja ovisnosti, konzumacija alkohola može imati za posljedicu problematično ponašanje i mogućnost nastanka problema sa zakonom; slabiji školski uspjeh i slabija sportska dostignuća; neželjenu trudnoću ili obolijevanje od spolno prenosivih bolesti (HPV – humani papiloma virus, hepatitis B i C, HIV i brojnih drugih uzročnika) koji mogu ostaviti trajne posljedice na zdravlje; stradavanje u prometnih nesrećama budući da je alkohol uzročnik 41% svih smrtnih slučajeva u prometnim nezgodama. No najučestalije štetne posljedice konzumiranja alkohola među mladima su akutno trovanje, nesreće, nasilje i kriminalitet.
Nedovoljna informiranost mladih o štetnosti utjecaja alkohola i neznanje o nastanku bolesti ukazuju na potrebu sustavnog i cjelovitog provođenja preventivnih programa usmjerenih na podizanje razine znanja i svijesti o ovom problemu kod mladih.
Dobro razmisli isplati li se ući u takav rizik. Posljedice, na koje kasnije više ne možeš utjecati, mogu biti vrlo teške. Želiš li da se to i tebi dogodi?