Svaki novi slučaj zaražene divlje svinje prolongira povratak domaćih svinja u objekte
Dok se brojni uzgajivači koji su morali zaustaviti svoj rad zbog afričke svinjske kuge pripremaju za povratak svinja u gospodarstva, a inspektori na terenu provjeravaju ispunjavaju li njihovi objekti za to propisane uvjete i jesu li poštovali jasno dobivene upute, svinjogojcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji najveći su problem divlje svinje zbog kojih strahuju od povratka afričke svinjske kuge u sela.
To nam potvrđuje i Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) koji živi u Đurićima, selu na istoku županjske Posavine, na tromeđi Hrvatske sa Srbijom i BiH. Upravo je na tom području, točnije u Posavskim Podgajcima, 26. lipnja prošle godine u Hrvatskoj utvrđen prvi slučaj ove zarazne virusne bolesti isključivo domaćih i divljih svinja.
Spačvanski bazen
“Svi mi u čijim je objektima potvrđen virus afričke svinjske kuge ne možemo vratiti svinje dok nam teren ne bude čist, a veliki nam problem sada zadaju divlje svinje. Svako se malo u šumi pojavi uginula zaražena svinja, pronađu ih policija, šumski radnici, lovci… Ponovno je krenula migracija i šume su pune divljači, viđaju ih i na kamerama. Na potezu od Račinovaca do Iloka imamo takozvanu meku granicu i divlje svinje iz Srbije mogu nesmetano dolaziti na naše područje”, upozorava Golubović i napominje da ni Srbija ni BiH ne provode mjere suzbijanja ASK-a prema standardima EU-a. “I što će se dogoditi ako nam se za mjesec, dva ili tri bolest opet vrati u sela? Ponovno eutanazija, ponovno karantena, ograničenja, zabrane… Tada nam, bojim se, više nitko neće ni platiti štetu, krivica će se svaliti na nas”, zabrinut je Golubović. Napominje da su na području Vukovarsko-srijemske županije svinje eutanazirane u nešto više od 1700 gospodarstava iz manjih kategorija uzgajivača. Dio njih se više neće vratiti u proizvodnju, ali većina hoće, posebice ozbiljni uzgajivači, i zato se, naglašava, prvo treba riješiti problem divljih svinja, bez čega je svaki pokušaj povratka svinja u objekte na tom području uzaludan. Iako mnogi tvrde da dolaze i iz susjedne Bosne preplivavajući Savu, kao najveći problem Golubović ističe Spačvanski bazen i šume na granici sa Srbijom, gdje se divljač slobodno kreće.
Svaki novi slučaj afričke svinjske kuge za 30 dana prolongira povratak domaćih svinja u objekte u krugu od 10 kilometara. “Ako se, primjerice, u vrbanjskoj šumi pojavi jedno uginuće divlje svinje, i ako se ondje, slikovito ću opisati, zabode šestar i napravi krug, cijela Cvelferija bit će obuhvaćena. Dovoljno je da zahvati samo i dio nekog sela, zabrana će se odnositi na cijelo selo i repopulacija se odgađa. Znači, ako svakih od 15 do 20 dana u spačvanskoj šumi ugine neka svinja za koju se utvrdi da je bila zaražena ASK-om, Cvelferija je prekrižena. Bojim se da nas čeka jako vruće i žestoko ljeto što se tiče afričke svinjske kuge”, ustvrdio je Golubović.
Smatra da bi se u traženju mogućeg rješenja pojačanog odstrela trebali povesti za primjerom Italije. Ondje su angažirali 177 obučenih vojnika koji skupa s lovcima odlaze u odstrel i plan im je ustrijeliti 80 posto divljih svinja. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Može se prenijeti kontaktom, sekretom od zaražene svinje, da je druga svinja konzumirala zaraženo meso ili da je ptica donijela komad mesa i ispustila. Može je prenijeti i ljudski faktor… Ovih se dana na terenu provodi druga dezinfekcija i sanitarno čišćenje objekata.
Odbor za svinjogojstvo HPK-a i Savez udruga svinjogojaca vrlo brzo očekuju sastanak s novim ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom na kojemu će ga upoznati s problemima vezanima uz ASK i povratak svinja u objekte.
Sve staviti na vagu
Potanko će ga izvijestiti o situaciji, informacijama s terena i promišljanjima, kako bi se zajednički pronašlo rješenje. Golubović vjeruje da će imati otvoren i konstruktivan dijalog o svemu što ih tišti i pati i što ugrožava budućnost domaćeg svinjogojstva, i vjeruje da će ministar imati razumijevanja i uvažiti neke od prijedloga koje će mu uputiti. Jedan od njih će biti i da se uzgajivačima, ako ne budu mogli vratiti svinje u svoje objekte, za jedno razdoblje produži isplata naknade. Paralelno trebaju ići i svi drugi programi, među kojima i onaj vezan uz tipske objekte. U HPK-u su Ministarstvo već otprije upozorili na određene nedostatke, gdje će se uz malu preinaku na objektima uzgajivačima znatno olakšati rad.
Predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK smatra da Ministarstvo poljoprivrede treba sve dobro izvagati i utvrditi kolika je cijena čega i mudro donositi odluke. Na jednu stranu vage morat će staviti koliko košta isplata izgubljene dobiti svinjogojcima, a na drugu sve ono što bi prouzročio povratak svinja i koje bi štete pričinila ponovna pojava ASK-a. Jer ako dođe do ugroze velikih uzgajivača, to će, upozorava, biti krah svinjogojstva i domaćeg uzgoja u Hrvatskoj.
“Svjesni smo da ćemo morati naučiti živjeti s afričkom svinjskom kugom, da je ona uvijek u blizini i da vreba na naš uzgoj, ali neke ćemo stvari, koje nisu odrađene do samog kraja, morati odraditi. One su preduvjet da bismo se mogli nastaviti baviti svinjogojstvom”, zaključio je i dodaje da će i nakon njihova povratka u gospodarstva još zasigurno godinu do dvije dana biti problema s tržištem i prometovanjem svinja.
Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore:
Ako se, primjerice, u vrbanjskoj šumi pojavi jedno uginuće divlje svinje, i ako se ondje, slikovito ću opisati, zabode šestar i napravi krug, cijela Cvelferija će biti obuhvaćena. Dovoljno je da zahvati samo i dio nekog sela, zabrana će se odnositi na cijelo selo i repopulacija se odgađa.
RIZIK ZBOG RADOVA
Antun Golubović podsjeća da je Vukovarsko-srijemsku županiju lani u srpnju poharalo veliko olujno nevrijeme koje je nanijelo goleme štete u šumama. Ondje se i dalje uklanjaju vjetrolomi, raskrčuje šuma, dolaze brojne osobe sa svih strana i obavljaju šumske poslove. “Ljudi cirkuliraju, pa i mnogi naši poljoprivrednici sada kupuju drva za ogrjev, što ne znači da taj stroj, odnosno vozilo koje doveze drva iz šume ili netko drugi ne može kugu ponovno vratiti u selo”, upozorava. Dodaje da je dosta uzgajivača koji su poklali svinje za vlastite potrebe i koji ovog proljeća neće puniti svinjce zbog straha od povratka ASK-a. U svakom je selu i po nekoliko uzgajivača kod kojih također nije bila utvrđena bolest, koji imaju svoje krmače i dandanas proizvode svinje. I oni su zabrinuti zbog situacije u šumama.
Marija Lešić Omerović
Izvor glas Slavonije