Baš kada se pomislilo da će žetva pšenice, koja je na samom kraju, biti okončana uz kvalitetu zrna i prinos bolji od očekivanog - od 5 do 5,5 tona po hektaru, stigle su crne vijesti s terena - pšenica na više lokacija u Slavoniji i Baranji, ali i izvan regije, zaražena je smrdljivom snijeti.
Potvrdili su nam to jučer i stručni krugovi koji su htjeli ostati anonimni, no ističu da količine zaraženog uroda nisu alarmantne. No onim ratarima na čijoj je pšenici utvrđena snijet, to i nije neka satisfakcija jer zaražena pšenica ide doslovce metar ispod zemlje, mora se uništiti, neškodljivo ukloniti, a sve u doticaju s njom – od kombajna, prikolica, elevatora do oruđa, dezinficirati. Zbog plinova, takvo žito nije ni za ljudsku, ni za ishranu stoke. Stručnjaci tvrde da smrdljive snijeti na ovom području nije bilo 12 godina, a njezinom pojavom ponovno se aktualizira problem sijanja “tavanuše”, ali i “farmerskog sjemena”.
– Ljudi zbog neznanja ili nedostatka novca, i dalje često siju nedeklarirano sjeme, vođeni željom da uštede na sjemenu, no tom kalkulacijom na kraju ni uštede, ni uroda – kaže naš izvor, no dodaje da je, osim smrdljivom snijeti, ovogodišnja pšenica puna i bolesti, ponajprije fusariuma, što pod povećalo baca i netretiranje, da li, ponovno, zbog neznanja ili nedostatka novca – kaže naš sugovornik.
Ratari na terenu s kojima smo jučer razgovarali ovu su vijest dočekali poput groma iz vedra neba, zamjerajući, poput predsjednika ZUSSB-a Antuna Lasla, nadležnima što je dosad nisu službeno objavili. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić sumnja da vijest o smrdljivoj snijeti plasira “sjemenarski lobi”. “Vodi se borba kako sjeme što bolje prodati i unovčiti. Ne može se nekomu nametnuti što će sijati, Europa kaže da možeš sam proizvesti sjeme, ali pod određenim uvjetima, a licenciranje nije ni skupo”, kaže Brlošić.
Glas Slavonije
