– Vukovarsko-srijemska županija s posebnom pozornošću prati stanje proljetnih usjeva i višegodišnjih nasada jer je 2015. godina, usprkos sporadičnim manjim kišama, zaista sušna, a iznadprosječne temperature dodatno smanjuju očekivani urod u većini biljne proizvodnje – navodi se u dopisu koji je potpisao Andrija Matić, predsjednik Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Navodi se kako „štete još nisu konačne, a do ubiranja plodova i uroda još je dosta vremena, pa štete mogu biti i daleko veće“.
– Mi konkretne brojke još nemamo. Štete definitivno postoje, ali nismo išli u konkretne izračune jer to još nije kraj priče, dok su usjevi na poljima. Štete pratimo, nisu ni svagdje iste, primjerice, u pojedinim općinama stanje je različito. Nije ni svagdje palo jednako kiše niti su sva tla jedaka – objašnjava Juzbašić. Slikovito će to objasniti i podatkom da pojedine kuture, primjerice, kukuruz i soja, ne reagiraju isto u Tovarniku ili u Babinoj Gredi. O razmjerima štete zasad će samo iznijeti podatak da će one „sigurno imati karakter elementarne nepogode“, što znači da štete jesu veće od 30 posto. Trenutačno, u toj su kategoriji posve sigurno kukuruz i soja, koji najteže podnose ne toliko nedostatak oborina koliko ekstremno visoke temperature, u kakvom je stanju šećerna repa tek će se vidjeti, sada je na granici.
– Nećemo sada pričati je li to 30, 35 ili 60 posto, jer nije još vrijeme. Konačni podatak o štetama bit će poznat u sljedećih mjesec dana, kad se povuče crta. Ima, naime, još prostora da eventulne oborine, nekih 20 – 30 milimetara kiše, promijene i poprave stanje kada je riječ o kukuruzu, tako da na kraju može biti manje katastrofalno.
Možda štete u tom slučaju neće biti, primjerice, 50, nego 30 posto. Međutim, zasad imamo tendenciju da će suša izazvati štetu na te dvije kulture, kukuruzi i soji. Suncokretu zasad ovakvi vremenski uvjeti čak pogoduju. Ali, opet, nije svagdje ista situacija – iznosi Darko Juzbašić sadašnje stanje na poljima krajnjeg istoka Slavonije, koji je ovog ljeta pogodila ekstremna suša.
Jer, kažu u Odjelu za poljoprivredu, razmjeri štete ovise o količini oborina, kojih nije svagdje bilo jednako i raspon se, za pojedina područja u Vukovarsko-sijemskoj županiji, kreće od 13 do 33 milimetra kiše, a tih 20 milimetara oborina razlike „itetako čini razliku“ i može znatno promijeniti situaciju glede konačnih šteta.
– Objektivno, štete imamo. Pratimo stanje, ali o brojkama ćemo kada bude vrijeme, kada budemo imali sve i konačne pokazatelje šteta – naglašava Juzbašić. Inače, pod proljetnim usjevima u najistočnijoj je županiji 70-ak tisuća hektara (kukuruz, soja, suncokret, povrtlarske kulture).
Kada je riječ o višegodišnjim nasadima, kojih je oko 1000 hektara, službeni podaci kažu da proizvođači koji su u sustavu navodnjavanja, od šljiva, krušaka, jabuka do nektarina i bresaka, ne trpe veće štete, no u suprotnom, u ekstenzivnim nasadima, problema ima.
– Vinogradari pak šute, problema nema, jer vinova loza podnosi visoke temperature, bit će prinosa i bit će veći postotak šećera – kaže nadalje Juzbašić. Povrtlari su također ove godine ovisili o navodnjavanju.
U Odjelu za poljoprivredu VSŽ-a kažu kako uobičajena procedura nalaže da snimanje šteta počne od lokalne razine, odakle treba i doći inicijativa za moguće proglašenje stanja elementarne nepogode. “Stoga preporučujemo da općinska i gradska povjerenstva u suradnji s poljoprivrednim proizvođačima sama ocijene kada je pravi trenutak predlaganja proglašenja stanja elementarne nepogode kako bi tada na temelju zakona dobivene zadaće mogla odraditi na vrijeme, točno i, naglašavamo, s konačnim iznosima. Županija će odmah nakon prvog prijedloga za proglašenje stanja elementarne nepogode postupiti u skladu sa zakonom”, piše u Matićevu priopćenju.
Sanja BUTIGAN/glas-slavonije.hr