Ali ovaj put ne odlaze, i već nam gotovo dva tjedna od ranog jutra vrlo bučno stavljaju do znanja da su tu! – pričaju nam Đurićani.
U šali kažu da su svibanjske poplave očito dovele do klimatskih promjena u Cvelferiji, “pa tko zna, kako nas je krenulo, možda u skorije vrijeme postanemo i turistička atrakcija”!
– Ždralovi su nas za sada prepoznali kao poželjnu destinaciju, ali i to je već nešto. Dobro je da se bar nekome sviđa doći u ovo naše poplavljeno područje, u slijepo crijevo Hrvatske. Jer svi koji nas u posljednje vrijeme obilaze jedva čekaju odraditi što imaju i što prije otići odavde. Ovo je bar neki pomak – poručuju.
I predsjednik Lovačke udruge Fazan iz Đurića Ivica Dec, kaže da ždralovi nikada ne ostaju na tom području i da je vrlo neobično što su se ovaj put odlučili zadržati.
– Doletjeli su najvjerojatnije iz Italije, stacionirali su se na njivama između Đurića i Račinovaca, gdje su pšenica i uljana repica, ondje jedu i odmaraju se. Već su gotovo dva tjedna kod nas, što je stvarno interesantno i pojava kakvu ne pamte ni najstariji mještani. Nikome nije jasno da još nisu odletjeli. Danas su baš prelijetali selo. Ima ih tri, četiri jata, odnosno ukupno više od 200 jedinki ždralova i kad se dignu u zrak, u V formaciji, to je zaista spektakularno. U nas su to rijetko viđene ptice – kaže Dec, i dodaje da je zapravo riječ o divljim purama.
Tibor Mikuška, iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, pojašnjava da su ždralovi ptice selice, a prilikom seobe vrlo rijetko slijeću u Hrvatsku.
– U Dalmaciji obično slete ako počne puhati jaka bura pa moraju čekati smirivanje da mogu krenuti preko visokih planina, a znali su kratko sletjeti i na Korčuli i na Krku. I kod nas u Slavoniji u rijetkim slučajevima slete manja jata, pokušavaju se nahraniti i vrlo brzo odmah kreću dalje – napominje. Misli da je to slučaj i u Đurićima. Pojašnjava da su ždralovi krenuli iz Afrike, preletjeli su Mediteran, Italiju, Jadransko more, a potom i cijelu Bosnu, i prevalili nekoliko tisuća kilometara. Uvjeren je da se ondje neće još dugo zadržati, jer oni slijeću samo u iznimnim situacijama, kada su jako umorni i kada se trebaju nahraniti.
– Vjerojatno su ondje našli dobre uvjete za prehranu i određene korovne biljke koje su vjerojatno posljedica poplava – napominje. Preporučuje ljudima da ne uznemiravaju ždralove i ne približavaju se, jer tada moraju nepotrebno trošiti dragocjenu energiju potrebnu za put do Poljske i Njemačke.
– Nisu to divlje pure, ljudi ih tako zovu jer prilikom migracija imaju specifično glasanje poput purana, iako s njima nemaju baš nikakve veze – pojasnio je Mikuška.