Plan je ostvariti 6 500 hektara sirovinskog područja. U Sladorani vjeruju da će ga i ostvariti. Ono što je za Sladoranu najbitnije, kaže izvršni direktor Sirovinske službe Ivo Rešić, jest što su zadržali broj tradicionalnih proizvođača šećerne repe. U industriji šećera računali su na pad sjetvenih površina u Hrvatskoj. Procjene su govorile da bi to moglo biti i do 30 posto. Sladorana ima tek 10% manje ugovaratelja, što potvrđuje raniju izjavu. Na osnovu odrađenih analiza tla, a do sada je napravljeno preko trideset tisuća testova za istraživanje tla, gotovo 90% odgovara proizvodnji šećerne repe. To pak znači da sirovinsko područje istočne Slavonije pripada u kategoriju kvalitetnog tla za proizvodnju slatkog korijena.
Nadalje, šećerna repa je gotovo u cijelom iznosu kreditirana. Mnogi troškovi koji kod drugih kultura zbog karakteristike proizvodnje nisu plaćeni, za repu jesu, primjerice od troškova prijevoza, otkupa pročišćavanja, pa do svih organizacijskih poslova od početka do kraja proizvodnje. Uz pripreme za sjetvu u Sladorani je u tijeku završni krug isplate prozvođača za predanu šećernu repu. Dinamiku isplate uvjetovala je prodaja šećera.
vinkovacka.tv
